[Rehak GordanaUčesnik]

ZNAČAJ UNOŠENJA STAJNJAKA POD OSNOVNU OBRADU

Stajnjak je organsko đubrivo, a unošenje i zaoravanje stajnjaka ima za cilj održavanje plodnosti zemljišta kroz povećanje biološke aktivnosti, koja se manifestuje unošenjem korisnih mikroorganizama koji doprinose celokupnoj dinamici zemljišta čime popravljaju fizičke, hemijske i biološke osobine. Uneta organska materija se delimično razgrađuje iz čijih produkata razgradnje se stvaraju nova organska jedinjenja, humusne materije koje doprinose plodnosti zemljišta, delujući različito na tip zemljišta, tako što se glinovita, teška zemljišta pretvaraju u rastresita, a peskovita vezuju i sprečavaju eroziju vodom i vetrom.
Unošenje stajnjaka u zemljište može da se obavi u više navrata: po završetku žetvenih radova, u jesen, proleće, ali pri tom treba biti obazriv, jer gubici aktivnih materija mogu biti veoma veliki, pogotovo amonijačnog azota usled visokih temperatura ili nitratnog u jesenje-zimskom periodu. Zato, iznošenje stajnjaka u jesen i zaoravanje odmah, imaju prednost je se gubici smanjuju, a stajnjak se dobro meša sa zemljom i popravlja strukturu zemljišta. Takođe, treba znati kada i na kakvom tipu zemljišta treba delovati sa stajnjakom, jer klimatski uslovi i tekstura zemljišta utiču na brzinu razlaganja stajnjaka. U sušnoj klimi, na teškim zemljištima stajnjak za jare useve daje se u jesen, a u humidnoj klimi i na lakim zemljištima u proleće.
Đubrenje stajnjakom treba organizovati tako da izvoženje, rasturanje i zaoravanje budu sinhronizovani. Stajnjak odmah po rasturanju treba zaorati na odgovarajuću dubinu. Količina stajnjaka zavisi od količine raspoloživog stajnjaka na gazdinstvu, od osobina zemljišta i klime, od kvaliteta stajnjaka i zahteva useva. Na zemljištima koja su siromašna u humusu i hranivima i gde dugo vremena nije đubreno organskim đubrivima, kao i na glinovitim i peskovitim zemljištima, treba đubriti obilnije, jer stajnjak popravlja fizičke, hemijske i biološke osobine zemljišta.
Kvalitet stajnjaka zavisi od načina spremanja i nege. Od kvalitetnijeg stajnjaka koji sadrži više mineralnih materija daju se manje doze, tako se s istom količinom stajnjaka mogu đubriti veće površine. Stajnjak deluje preko mineralnih materija koje se oslobađaju u procesu mineralizacije i preko uticaja na fizičke i biološke osobine zemljišta. Stajnjak se u zemljištu dalje razlaže i oslobađaju se biljna hraniva. U lakim zemljištima, neutralne ili slabo alkalne reakcije, mineralizacija je znatno brža nego na glinovitim i kiselim zemljištima. Najbrže se razlaže celuloza i hemiceluloza, a najteže lignin.
Stajnjak povoljno deluje i na toplotni režim zemljišta. S obzirom na to da stajnjak povećava ukupnu poroznost, do izvesne granice utiče i na brže zagrevanje zemljišta. Iako je koncentracija mineralnih materija u stajnjaku mala, ipak se u zemljište unose značajne količine hraniva. Biljna hraniva u stajnjaku su hemijski vezana za organsku materiju i postepeno se oslobađaju u procesu mineralizacije.
Zato je stajnjak sporodelujuće đubrivo i on u zemljištu deluje više godina, zavisno od osobina zemljišta, klime, primenjene količine i dubine zaoravanja. Pravilna upotreba stajnjaka, odnosno unošenje u zemljište zrelog stajnjaka, jedan je od osnovnih preduslova da bi biljka iskoristila sav hranidbeni potencijal koje đubrivo pruža.

Izvor: PSSS Šabac Dipl. Inž. Gordana Rehak

[Autor]

Članci