- This topic has 0 odgovora, 1 glas, and was last updated 7 godine, 3 meseci ranije by Miladinović Milanka.
Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
-
AutorČlanci
-
25.09.2017 u 16:56 #513683Miladinović MilankaUčesnikStajnjak je đubrivo, supstrat, materija koju čine čvrste i tečne životinjske izlučevine sa prostirkom.Sastav stajnjaka se bitno menja sa vrstom i količinom prostirke kao i sa načinom ishrane i tipom stočarske proizvodnje.Đubrenje stajnjakom treba organizovati tako da iznošenje i zaoravanje budu sinhronizovani.Stajnjak odmah po rasturanju treba zaorati na odgovarajuću dubinu jer ako se zaoravanje vrši kasnije,mogu nastati veliki gubici.Naveći gubici nastaju kod amonijaka, tako da se može reći da je najveća vrednost stajnjaka zaoranog odmah po rasturanju, 100%, vrednost stajnjaka zaoranog 6 sati po rasturanju je 80%, vrednost stajnjaka zaoranog 24 sata po rasturanju je 70%, vrednost stajnjaka zaoranog posle 4 dana je znatno smanjena i iznosi svega 50%.
Inače stajnjak deluje preko mineralnih materija koje se oslobađaju u procesu mineralizacije i preko uticaja na fizičke i biološke osobine zemljišta.Stajnjak se u zemljištu dalje razlaže i oslobađaju se biljna hraniva.U lakim zemljištima, neutralne ili slabo alkalne reakcije, mineralizacija je znatno brža nego na glinovitim i kiselim zemljištima.Sam stajnjak je potpuno kompletno đubrivo koje povoljno utiče na fizičke, hemijske i biološke procese u zemljištu, a preko njih i na visinu i stabilnost prinosa biljaka.Pod uticajem stajnjaka, naročito svežeg, teška zemljišta postaju rastresitija, lakše se obrađuju, a laka zemljišta postaju vezanija, otpornija na eroziju.Takođe, povećava se sadržaj pristupačne vode u zemljištu i poboljšavaju se apsorpcione osobine zemljišta, a kako stajnjak utiče na povećanje poroznosti zemljišta, on time utiče i na toplotni režim i na brže zagrevanje zemljišta
Što se tiče hemijskog sastava, stajnjak je prvenstveno azotno i kalijumovo đubrivo, dok je sadržaj fosfora znatno niži.Iz stajnjaka se najbrže oslobađa kalijum, zatim azot, dok fosfor sporije prelazi u pristupačni oblik, zbog tako postepenog oslobađana hraniva stajnjak ima izraženo produženo dejstvo.Na teškim zemljištima dejstvo stajnjaka je u proseku 4 do 5 godina, na ilovačama 3 do 4, a na lakim zemljištima 2 do 3 godine.
PSSS Jagodina
Milanka Miladinović -
AutorČlanci
Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
- Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.