Zaštita višnje

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #516440
    Karapandžić Bojana
    Učesnik

      Na području Jablaničkog okruga zasadi višnje i trešnje se zavisno od sortimenta i lokaliteta nalaze u fazi od kraj cvetanja do faze početak razvoja ploda. Prouzrokovač pegavosti lista višnje i trešnje je gljiva Blumerilella jaapii, veoma destruktivni patogen lista. Ova fitopatogena gljiva prezimi u opalom lišću u apotecijama. U njima se formiraju askusi sa askosporama. Oslobađanje zrelih skospora uslovljeno je padavinama, time i ostvarivanje primarne infekcije. Simptomi bolesti manifestuju se u početku u vidu sitnih purpurnih pega na licu lista. U povoljnim uslovima pege se brzo šire i zahvataju veću površinu. Inficirani listovi delimično ili potpuno gube zelenu boju, a dobijaju narandžastu i žutu. U vlažnim uslovima u okviru pega sa naličja lista, formira se beličasta prevlaka sporonosnih organa gljive. Konidije se putem kiša i vazdušnih struja šire sa lista na list, ostvarujući sekundarne infekcije. Pri jačoj pojavi bolesti dolazi do opadanja lišća već krajem jula ili u prvoj polovini avgusta. Prevremeni gubitak lisne mase, defolijacija, negativno se odražava na rodnost u narednoj godini, jer se formira manje rodnih pupoljaka, a može doći i do retrovegetacije što dodatno iznuruje napadnute voćke koje teže podnose niske temperature tokom zime. Laboratorijskim pregledom apotecija ove gljive iz prezimelog lišća višnje iz voćnjaka, registrovano je prisustvo zrelih askospora u apotecijama. Za naredni period najavljene su padavine, što uz prisustvo infektivnog potecijala i osetljivu fazu razvoja višnje, stvara visok rizik za ostvarivenje infekcije mladog lišća ovim patogenom. Ovakvi uslovi pogoduju i prouzrokovaču šupljikavosti lista koštičavog voća (Stigmina carpophila).
      U cilju zaštite lisne mase, proizvođačima se preporučuje preventivni tretman pre najavljenih padavina fungicidom Delan 700 WG (a.m. ditianon) u koncentraciji 0,075% ili Agrodin 65 WP (dodin) u koncentraciji 0,1%.

      Bojana Karapandžić, dipl.inž.polj.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.