Izvoženje i zaoravanje stajnjaka može da se obavlja u toku cele godine.Međutim, svako godišnje doba ima svoje prednosti i mane. Iznošenje stajnjaka posle žetve strnina pogodno je sa stanovišta organizacije rada, ali usled visoke temperature mogu da nastanu veliki gubici, ne samo zbog isparavanja vode i gubitka amonijaka, već zbog brze mineralizacije može doći do isparenja nitratnog azota u jesenje-zimskom vremenu. Izvoženje stajnjaka pre jesenje osnovne obrade je povoljno, jer su gubici pri izvoženju svedeni na minimum i stajnjak se dobro izmeša sa zemljom. Međutim, u ovom periodu ratari imaju puno posla oko berbe, pripreme zemljišta i setve. I kod jesenjeg izvoženja stajnjaka može doći do ispiranja nitrata u dublje slojeve, u slučaju tople i vlažne zime. Ukoliko stanjak iznosimo u toku zime gubici su tada minimalni, ali nastaju teškoće u vezi sa zaoravanjem stajnjaka, zbog smrznutog zemljišta. Iznošenje stajnjaka u proleće pre drugih radova je povoljno, jer su gubici hraniva minimalni. Međutim, i ovaj period nije baš idealan, jer davanje svežeg stajnjaka u proleće može da izazove azotnu depresiju. Osim toga, pri zaoravanju stajnjaka u proleće dolazi povećane evaporacije i gubitka zemljišna vlage. Optimalno vreme za primenu stajnjaka zavisi od klime, teksture zemljišta i stepena zrelosti stajnjaka. U aridnoj i semiaridnoj klimi stajnjak može da se primeni znatno pre setve, a na peskovitim, lakim zemljištima primenu ovog đubriva treba približiti vremenu setve. Klimatski uslovi i tip zemljišta utiču tako da je razlaganje stajnjaka brže u lakšem zemljištu i u humidnoj klimi, gde zbog brzih procesa razlaganja preti opasnost od ispiranja hraniva. U sušnoj klimi, na teškim zemljištima stajnjak za prolećne kulture daje se u jesen, a u humidnoj klimi i na lakim zemljištima u proleće.
Srđan Cvetković,dipl.ing.poljoprivrede
Cvetković Srđan
Cvetković Srđan