Setvena struktura pšenice

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #515711
    Lazović – Đoković Nada
    Učesnik

      U poslednjih desetak godina proizvodnja pšenice u Pčinjskom okrugu se svake godine odvija na oko 16.000 ha, sa prosečnim prinosom između 3–3,5 t/ha.
      Aktuelan sortiment pšenice u Pčinjskom okrugu čini tridesetak sorti koje pripadaju poboljšivačima, hlebnim i osnovnim sortama. U poslednjih desetak godina se na značajnim površinama proizvode sorte koje se nalaze van klase (poznate i kao stočne sorte).
      Sorte pšenice,koje se mogu naći u našim apotekama poslednjih desetak godina odlikuju se velikom genetičkom varijabilnošću, pa se u sortimentu nalaze sorte visokog potencijala za rodnost, odličnog tehnološkog kvaliteta, kao i sorte kod kojih su objedinjeni dobar prinos i kvalitet. Pored toga, prisutna je značajna razlika i u dužini vegetacije, pa tako imamo sorte nešto kraće vegetacije ali i srednje kasnostasne sorte koje imaju nekoliko dana dužu vegetaciju.
      S obzirom na preporuku poljoprivrednim proizvođačima da na svojim površinama gaje nekoliko sorti različitih osobina (otpornost prema bolestima, kasnostasnost) i različitih zahteva prema agrotehničkim merama (rok setve, setvene norme, mineralna ishrana), treba samo naći prave sorte koje se međusobno dopunjuju i kojima se obezbeđuje stabilna poljoprivredna proizvodnja
      Što se tiče samih sorti, u proizvodnji se nalaze i domaće sorte i strane (introdukovane) sorte ali se najviše gaje osnovne sorte i one zauzimaju oko 45% od ukupne proizvodnje pšenice. Iako najveći broj sorti stvorenih u našim Institutima pripadaju poboljšivačima i hlebnim sortama, u ponudi se ipak nalaze i one sorte koje se na osnovu tehnološkog kvaliteta svrstavaju u osnovne.
      Osim kvalitetnog semena, veoma važan korak u procesu proizvodnje i pripreme semena za setvu je i njegovo tretiranje. Seme koje nije tretirano određenim preparatima u određenim uslovima često može da ne prouzrokuje veće štete i da nema posledica, međutim, u slučaju pojave glavnice korišćenjem netretiranog, tzv. semena sa „tavana“, mogu se javiti ogromni gubici u proizvodnji.
      Osim toga, neuporedivo je da li proizvođači sami tretiraju ili kupuju tretirano seme. Stručno tretirano seme podrazumeva da je sredstvo kvalitetno i podjednako naneto na svako seme, tako da svako dorađeno seme dobije istu količinu aktivne materije. Preparat sa odgovarajućom aktivnom materijom primenjuje se na osnovu zdravstvenog stanja useva sa koga se uzima seme, odnosno na osnovu patogena koji su bili prisutni u toj proizvodnoj godini. Kvalitetna i dobra dorada često dolazi do izražaja već u početnim fazama. Takvo seme brže niče, dobija šansu da izraste u normalnu i zdravu biljku koja dobro bokori, bolje prezimljava, spremna da se u proleće odupre napadu svih parazita i koja će dati zrno sposobno da istrpi razne stresove koji ga nakon setve čekaju. Ukratko, poruka i preporuka proizvođačima je da kupuju deklarisano seme. a upotrebom takvom semena znatno se smanjuje rizik proizvodnje i postiže se dobar rod.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.