Sadnja vinove loze

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #516957
    Kostić-Đorđević Mimica
    Učesnik

      Zasade vinove loze treba podizati na brežuljkastim polžajima, jer je na njima grožđe kvalitetnije i prinos stabilniji. Izbegavati mesta gde je visok nivo podzemnih voda, gde doalzi do zabarivanja. Na strmim položajima je potrebno praviti terase kako bi se ublažila erozija i olakšao rad mehanizacije.
      Nije poželjno da se podigne zasad na zemljištu odmah posle krčenja višegodišnjih drvenastih biljaka. Mora se odmoriti 2-5 godina, odnosno gajiti leguminoze, kako bi se zemljište obogatilo azotom.Obavezno je potrebno uraditi i agrohemijsku analizu zemljišta kako bi se uradilo meliorativno đubrenje ako za to postoji potreba.
      Vinograd podizati kvalitetnim kalemovima. Preporučuje se da imaju najmanje 3-5 zdravih zila, dobro sraslo spojno mesto, lastar zdrav, neoštećen, dobro sazreo i sa normalno razvijenim okcima. Sadni materijal je potrebno da prati odgovarajuća dokumentacija tj. Uverenje o poreklu, zdravstveno stanju i kvalitetu, deklaraciju o sorti i podlozi…
      Pre same sadnje se vrši pregled i odbacuju svi koji imaju znakove bolesti i imaju pukotinu na spojnom mestu. Lastari se prekraćuju na dva okca. A koren u zavisnosti od sadnje.. Ako se sade u jamiće, žile treba da budu duge 10-12 cm a hidroburom do 5 cm. Razmak sadnje zavisi od reljefa i ekspozicije terena, uzgojnog oblika čokota, načina obrade i održavanja zemljišta, đubrenja, mehanizacije…
      Vinova loza može da se dai u jamiće, brazde i pomoću hidrobura. Jamići su dubine 35-45 a prečnika 30 cm. Prilikom sadnje prvo se na dnu jamića napravi humka od 5-6 cm sitne, plodne i umereno vlažne zemlje. Potom se postavi kalem tako da spojno mesto bude 2-3 cm iznad zemlje. Koren se rasporedi i pokrije s 15-20 cm zemlje koja se sabije gaženjem. Sledi zalivanje 3-5 l vod epo svakom jamići a kada se upije dodaje se mešavina 3-5 kg zgorelog stajnjaka, sitne zemlje i 150 gr.mineralnog đubriva. Jamić se popuni do vrha i na kraju napravi humka. Ona će čuvati kalem od sušenja, povreda, štetočina, ksanih prolećnih mrazeva, visokih temperatura i grada. Moguća je sadnja bez pravljenja humke ali je potrebno onda parafinisati spojno mesto i nadzemni deo kalema. Vrlo često se koristi sadnja hidroburom, odnosno vodenom sadiljkom.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.