Ramularia collo-cygni- prouzrokovač ramulariozne pegavosti ječma

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #513881
    Nikolić Nevena
    Učesnik

      Ramularia collo-cygni- prouzrokovač ramulariozne pegavosti ječma

      Ramularia collo-cygni- prouzrokovač ramulariozne (crtičaste) pegavosti ječma jedan je od sve značajnijih patogena ozimog i jarog ječma. Prvi put registrovan krajem 19. veka, a poslednjih decenija je ekonomski sve značajnije oboljenje. Prouzrokovač ramulariozne pegavosti ječma registovan je u Evropi od kraja 20. veka, a u Srbiji nađen 2015. godine. Značajne štete nanosio je jarom pivskom ječmu, a poslednjih godina sve značajniji je u usevu ozimog ječma. Štetnost ovog patogena ogleda se u brzom sušenju lista, stabljike i osja, čime se utiče na smanjenje kvaliteta zrna, i prinosa (do 25 %).
      Domaćini ovog patogena su biljke iz porodice trava (Poaceae): ječam, pšenica, tritikale, ovas, travnati korovi (pirevina, divlji ječam). Simptomi se mogu javiti na svim nadzemnim delovima (listovima, lisnom rukavcu, stabljici, osju, i ponekad na plevicama). Pege su pravougaonog oblika, smeđe do crne boje, okružene žutom zonom, vidljive i na licu i naličju lista, a gustina i broj pega zavisi od intenziteta napada, sortimenta i uslova sredine. Specifičnost ovog patogena je da njegovo prisustvo može ostati neprimećeno do reproduktivne faze. Međutim, to nije uvek slučaj. Simptomi se mogu javiti od najranijih faza razvoja listova, tokom cele vegetacije, na svim nadzemnim delovima. Patogen se održava u biljnim ostacima (zaraženom lišću i slami), zaraženim samoniklim i korovskim domaćinima, i zaraženom semenu. Klijanjem i nicanjem biljaka iz zaraženog semena patogen se može širiti sistemično do početka klasanja. Tada se prvo uočava na vršnim listovima i listu zastavičaru. Sa zaraženih listova patogen se širi sporama koje ostvaruju sekundarne zaraze. Najveće štete prouzokovane su u uslovima mokrog i vlažnog vremena sa dugim sunčanim periodima, u fazi od početkla klasanja do kraja vegetacije. Proces brzog sušenja zaraženih delova podstaknut je lučenjem toksina rubelin.
      Mere borbe protiv ovog patogena podrazumevaju korišćenje zdravog (nezaraženog) semena, primenu plodoreda, suzbijanje korova domaćina, i u cilju sprečavanja širenja patogena tokom vegetacije primenu fungicida. Za suzbijanje ovog patogena primenjuju se registrovani fungicidi na bazi aktivnih materija iz grupe triazola u kombinaciji sa aktivnom materijom hlorotalonil.
      Nevena Nikolić, mast.inž.polj.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.