Podizanje niskih prinosa je uglavnom moguće na prirodnim livadama primenom odgovarajućih agrotehničkih mera : djubrenjem, košenjem zaostalih trava I uništavanjem korova.
Prirodni travnjaci na našim područima nedovoljno su iskorišćen potencijal za ishranu stoke. Oni se mogu koristiti kao pašnjaci, livade ili kombinovano. Kada je reč o livadama, one se odlikuju malim prinosom suve mase. Prirodne livade u proseku daju do 1,8-2 tone sena po hektaru s malim procentom proteina (6-7%) i lošim florističkim sastavom. Osim toga, u njima nema mnogo minerala, pa je zato sam kvalitet prirodnog livadskog sena vrlo loš, zbog čega mu je cena niža u odnosu na druga sena.
Prinos sena na prirodnim livadama najbrže se popravlja i podiže primenom mineralnih djubriva I suzbijanjem korova. Jer prirodni travnjaci najčešće zauzimaju manje plodna zemljišta ili ona koja plave, zbog čega ih poljoprivrednici zapostavljaju.
Stalnim iznošenjem, ali ne i vraćanjem, biljnih ostataka u zemljište, ono postepeno osiromašuje. Zbog toga se primenom mineralnih djubriva u zemljište osigurava da se korisne livadske biljke razviju i da ih životinje koje se njima hrane koriste u fazi kada imaju najviše proteina. Da bi to bilo ekonomski isplativo, prvo bi trebalo napraviti analizu plodnosti zemljišta. Bez azota nema podizanja prinosa na prirodnim travnjacima, ali se ne sme preterivati, maksimalna količina do 160 kilograma po hektaru, a osim njega je poželjna i primena fosfora i kalijuma.
Ako u zemljištu ima dovoljno fosfora, koristiti ga u količini 15-20kg/ha, a ako ga nema koliko bi trebalo, onda primeniti 35-45kg/ha čistog fosfora. Kalijum se dodaje tako što se poštuje pravilo da se s tonom pokošene suve materije iznese do 20kg/ha čistog kalijuma. Minimalne količine mineralno kompleksnih djubriva NPK 15:15:15 -150 kg/ha i 100 kg/ha KAN-a, uz napomenu da se fosforna i kalijumova djubriva po pravilu unose u jesen, dok se azotna djubriva primenjuju nakon prvog i drugog otkosa.
Podizanje niskih prinosa na prirodnim livadama je uglavnom moguće I primenom odgovarajućih agrotehničkih mera poput: košenja zaostalih trava, uništavanja korova, kao i drljanja i valjanja travnjaka u proleće, uklanjanje krtičnjaka i mravinjaka čime se utiče na povećanje prinosa, dok je podsejavanje mera kojom možemo popraviti narušen floristički sastav livada.
Lazović – Đoković Nada
Lazović – Đoković Nada