Povećanje tolerancije voća na stresne uslove pomoću biostimulatora-Žikić Mihajlo

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #514240
    Žikić Mihajlo
    Učesnik

      Biljna proizvodnja, naročito na otvorenom, je fabrika pod vedrim nebom. Samim tim, pomenuta proizvodnja većim delom zavisi od faktora na koje nismo u mogućnosti direktno uticati. Pojave kao što su mraz, suša, grad, visoke i niske temperature itd. deluju stresno na naše gajene kulture. Stresne situacije kao posledicu mogu imati smanjenje kvaliteta proizvoda, prinosa, i u nekim prilikama, čak i gubitak celokupnog roda. Neretko se dešava da mraz „obere voće“ dok je još u cvetu, da grad izvrši defolijaciju biljaka, da suša umanji kvalitet i prinos roda. Sa ovim pojavama i rizicima naši poljoprivredni proizvođači žive svakodnevno. Danas u celom svetu dolazi do promena u biljnoj proizvodnji koje sve više uključuju prirodne preparate – savremena organska i mikrobiološka đubriva, huminske kiseline, aminokiseline, biološke pesticide i druge supstance kojih je sve više na tržištu. Posebno mesto među ovim preparatima zauzimaju biostimulatori, odnosno regulatori rasta, prirodne supstance koje pomažu rast i razvoj biljaka, što dovodi do boljeg prinosa i kvaliteta. Njihova uloga je posebno važna kada vladaju nepovoljni uslovi biotskog, odnosno prirodnog stresa (mraz, hladno i vlažno vreme, suša, jako UV zračenje, jak napad bolesti i štetočina i dr.) i abiotskog stresa izazvanog aktivnostima ljudi (presađivanje, rasađivanje, pesticidni tretmani, nepravilna primena đubriva, neadekvatni uslovi gajenja, greške u tehnologiji i dr.). Biljke koje su tretirane biostimulatorima intenziviraju rad svog imunog sistema i ovaj kompleks zaštitnih reakcija pomaže da se prebrodi stres.
      Kao vid preventive i smanjenja šteta čiji je uzročnik mraz savetuje se upotreba biostimulatora-obično su to fitohormoni-prirodni(dobijeni iz algi) ili veštački( 24R-brasinolid), kao i huminske i amino kiseline.
      Preporučena primena je da se obavi folijarni tretman koji je potrebno primeniti 3-4 dana pre pojave stresnih uslova. Biljke istretirane prventivno zaštićene su u velikoj meri i period zaštite je 5-7 dana, mada se u slučaju najave jakog mraza ili visokih temperatura, ili ako su biljke u izrazito osetljivoj fazi, tretman mora uraditi i ranije. Ukoliko stresni period potraje tretman se mora ponoviti više puta tj. koliko god je to potrebno.

      Mihajlo Žikić dipl.ing. voćarstva i vinogradarstva

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.