Oskoruša

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #515859
    Čokojević Sanja
    Učesnik

      O s k o r u š a

      Pripada familiji ruža, a njen rod (Sorbus) obuhvata veliki broj vrsta različite visine i razvijenosti. Mnogima je oskoruša nepoznata i često je poistovećuju sa mušmulom ili divljom kruškom. Pretpostavlja se da potiče sa Kavkaza, a u Srbiji je ima na području između Stare planine i Homolja.
      Ova voćna vrsta polako izumire, jer se u prirodi teško razmnožava.
      Oskoruša je prilagodljiva za različita podneblja, prilagođava se na zapuštena i suva zemljišta . Ona je izrazit heliofit, a otporna je na sušu i niske temperature. Zimi izdrži temperaturu do –30 °C. Nema posebne zahteve za zemljištem, ali najbolje uspeva na dubokim i plodnim. Stablo joj je ravno i prekriveno sa tankom sivo-smeđom korom, koja je raspucana i vrlo slična deblu kruške. Krošnja oskoruše je okruglasta ili piramidalnog oblika, razgranata, glavne grane su snažno uspravne, a sa strane na krajevima su više vodoravne. Listovi su neparni (pernati) i sastavljeni od 13 do 21 streličastih dlakavih listića. Pupoljci i cvetni i lisni su poludugi, zašiljeni, ljepljivi, pokriveni sa nežnim dlačicama.
      Oskoruša cveta u maju ili junu, cvetovi su beli, skupljeni u grupu cvetova. Plodovi su jabukolikog ili kruškolikog oblika, debeli od 2-5 cm, skupljeni u buket.Oprašuju ih insekti. Dok su na drvetu bledo-zelene boje su, na sunčanoj strani malo crvenkasti. Po izgledu podseća na plod divlje kruške. Budući da su tvrdi plodovi kiseli i gorki, koriste se tek kada se ugnjile i tada su sladunjavog ili kiselkastog ukusa,specifične arome. Kad dozreju u septembru ili oktobru, tada požute i počinju postepeno da padaju sa drveta. Meso je prvo tvrdo i jako trpko, a plodovi postanu ukusni tek nakon kraćeg ili dužeg vremena umeđivanja. Da bi mogli dobro i ravnomerno da ugnjile, obrane plodove treba poređati na lese ili stalaže i prekriti čistom slamom u debljini 5—6 cm. Ovako složeni plodovi oskoruše za nekoliko dana počeće da gnjile, kada ih treba prebirati i koristiti za određene namene.
      Oskoruša se može razmnožavati semenom, reznicama i kalemljenjem.
      Često se njeni plodovi koriste za preradu u džemove i marmelade, a ponekad i vina ili rakiju. Plodovi oskoruše posebno se mnogo cene zbog velike količine tanina u proizvodnji sokova od jabuke, kruške i drugih voćnih vrsta, jer njihovo prisustvo poboljšava bistrenje, kao i ukus i aromu sokovima i daje im lepšu boju.

      Sanja Čokojević,dipl.ing.voćarstva i vinogradarstva

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.