Određivanje intenziteta rezidbe voćnih stabala

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #513963
    Nedić Momir
    Učesnik

      Rezidba voćnjaka na području rasinskog okruga počela je već s jeseni, a mnogi voćnjaci odavno su već orezani. Ovoj, možda i najvažnijoj pomotehničkoj operaciji treba pristupiti veoma ozbiljno jer od nje bukvalno zavisi prinos u narednoj vegetaciji. Kojim intenzitetom orezati voćno stablo je pitanje na koje svaki ozbiljniji voćar mora dati što precizniji odgovor. Svedoci smo da nijedna proizvodna godina ne liči na predhodnu i da se uslovi u kojima se biljke razvijaju i plodonose od godine do godine veoma razlikuju. Otuda je praktično nemoguće standardizovati način i intenzitet rezidbe koji bi bio nepromenjiv. Zato je od velike važnosti da se pre početka rezidbe ustanovi potencijalna rodnost, odnosno stepen diferencijacije rodnih elemenata. Osnovne pokazatelje rodnosti možemo ustanoviti još u jesen pregledom cvetnih pupoljaka, ali za to su nam potrebne lupe jačeg uvećanja ili binokulari i naravno dobro poznavanje građe cvetnih začetaka. Jedan od najprostijih, ali i najsigurnijih načina za to je stavljanje pupoljaka na kretanje. Ova metoda se izvodi tako što se na 3-4 nedelje pre planiranog početka rezidbe (obično sredinom januara) uzmu uzorci 2 i 3- godišnjih rodnih grana sa svake sorte posebno i stave u posude sa vodom tako da preseci budu uronjeni par centimetara u vodu. Posude se ostave da stoje na sobnoj temperaturi (22-25°C) uz redovno menjanje vode i povremeno zanavljanje preseka. Nakon 15-20 dana iz rodnih pupoljaka razviće se cvetovi čijim pregledom možemo ustanoviti da li su u njima prisutni svi rodni elementi (tučak, plodnik, prašnici), koji je prosečan broj cvetova u cvastima i broj cvasti na rodnim granama, kao i njihovu krupnoću koja nam ukazuje na rezervu hraniva koja direktno može uticati na stepen oplodnje i budući rod. Ukoliko smo pregledom ustanovili neke manjkavosti u pogledu pobrojanih parametara ili pak nedovoljan broj cvetova, rezidbu treba usmeriti ka ostavljanju većeg broja rodnih grana uz favorizovanje onog tipa rodnih grana na kojima smo uočili veći procenat kvalitetnijih cvetova. I obratno, ako je stepen diferencijacije dobar i sa izraženom energijom cvetanja, rezidba može biti intenzivnija ali uz potpuno poštovanje pravila sortne rezidbe.

      Momir Nedić, dipl.ing.voć.vin.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.