Lišajevi na voćnim stablima-PSSS ŠABAC Slavica Maksimović

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #524766
    Maksimović Slavica
    Učesnik

      Vrlo se često na stablima i granama drvenastih voćnih vrsta, kao i nekog drugog ukrasnog drveća i šiblja, zapažaju lišajevi. Postavlja se pitanje:
      -Šta je to na biljkama?
      -Jesu li lišajevi paraziti ili štetočine?
      -treba li ih suzbijati?
      Takva pitanja vrlo često nam postavlja veliki broj voćara, čim ih primete u svojim voćnjacima, bojeći se da će lišajevi možda naštetiti voćnim zasadima. Odgovor je jednostavan, nisu opasni.
      Lišajevi se javljaju na gotovo svim voćnim vrstama, posebno šljivi, orahu, jabuci i kruški, pogotovo u ekstenzivnim ili napuštenim voćnjacima. Lišaj je vrlo specifična i zanimljiva zajednica dva organizama (alge i gljive!), koje žive u simbiozi, od kojeg oba ova organizma imaju zajedničku korist. Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cianophyta), a od gljiva najčešće gljive iz roda (Ascomycotina), čija se plodna tiela (apotecijie) vrlo lako uočavaju unutar tela lišaja. Lišaj kao zajednica funkcioniše tako da alge fotosintezom stvaraju organske materije, dok gljiva nabavlja vodu i mineralna hraniva, pa se tako dopunjuju. Važno je reći da lišajevi nisu štetočine ili paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled čini. Žive samo na površini biljnih organa, pa spadaju u tzv. Epifite ( žive samo na biljci, odvojene od površine zemlje, ali na korenu postoji posebno tkivo-Velamen koje poput sunđera upija vodu i sistemom kapilarnih cevčica npr. kišnice u vreme padavina), što znači da od biljke ne crpi vodu i hraniva tj. ne crpe biljku kao paraziti. Međutim, njihova pojava može štetiti biljkama jer mogu smanjivati životni potencijal biljke ili životnu snagu slabiti kondiciju, ali i biti pogodno stanište za naseljavanje nekih sekundarnih patogena. Postoji više od 15000 vrsta lišajeva, a nauka ih svrstava u vrlo dobre bioindikatore ili biološke pokazatelje čistoće vazduha i uopšteno čistoće staništa i okoline.
      Obično se javljaju na starijim voćkama, a ako se jave i n mladom voću, onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene od raznih faktora nepovoljne sredine. Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim zasadima, ili vrlo retko, i to samo u slučaju ako se ne sprovodi uobičajena zaštita fungicidima. Naime, većina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilično ih dobro suzbija, pa se lišajevi zato nikada ne javljaju u voćnjacima s redovnom hemijskom zaštitom. Mogli bismo reći da je njihova pojava na voćkama najbolji znak dobrih ekoloških prilika i uslova koji vladaju u samom voćnjaku i regionu gde je zasad formiran. Nikada ne rastu tamo gdje je vazduh zagađen i gde postoji rezidua od hemijskih jedinjenja, ili ima ostataka toksičnih materija. Neki lišajevi izrazito su dekorativni (npr. Usnea spp. i dr.), pa su veoma omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama, u kućnim baštama. Spomenuto je na početku da se uglavnom javljaju na stablima i granama šljiva, oraha, jabuka i dr. Na šljivi se pojavljuje najčešće lišaj pod nazivom Evernia prunastri, a na orahu žuti lišaj Xanthoria parietina. Od drugih lišajeva na voćkama su raširene vrste iz rodova Parmelia, Parmelina, Physcia,Platismatia, Pseudoevernia, Ramalina i dr.
      Čime ih suzbijati? Na njih dobro deluju svi bakarni fungicidi, pa se zato kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na početku vegetacije koja se redovno sprovode u voćnjacima, ujedno suzbijaju i lišajevi. Ostale hemijske mere suzbijanja nisu potrebne.
      PSSS Šabac, Slavica Maksimović, dipl.inž.zaštite bilja

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.