Kupusna muva (Delia radicum)

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #516974
    Panajotović Zoran
    Učesnik

      Ovo je važna štetočina kupusa. Najštetnija je za rani kupus, karfiol i kelj i to naročito kada su proleća kišovita. Javlja se kako na otvorenom tako i u plasteničkoj proizvodnji kupusnjača. Kupusna muva ima dve do tri generacije godišnje a odrasle jedinke se pojavljuju u proleće, krajem aprila, a nekad i ranije, kada je temperatura zemljišta oko 12°C. Glavne štete čine larve prve generacije na usevima ranih kupusnjača, koje žive u korenovom vratu i korenu. Mlade biljke zaostaju u razvoju, venu, lako se čupaju i propadaju. Mlada biljka može biti uništena od samo jedne larve.
      Imago liči na domaću muvu i sive je boje. Prezimljava kao lutka u zemlji na dubini od 10-15cm. Odrasle muve hrane se nektarom različitih biljaka tokom aprila i maja. Ženke polažu jaja u grupicama od 2-10 na vrat korena tek rasađenih biljaka ili na okolnu zemlju. Larve su žutobele boje i hrane se najpre korenovim dlačicama, a zatim prodiru u koren kupusa i ometaju normalnu cirkulaciju sokova. Napadnute biljke menjaju boju i postaju plavoljubičaste, venu i brzo propadaju, dok starije zaostaju u porastu. Najkritičniji period je u prve tri nedelje posle rasađivanja kupusa.
      Zaštitu kupusnjača od ove štetočine treba raditi pre nego što se pojave larve na korenu, jer je sa njihovom pojavom suzbijanje veoma otežano. U tu svrhu, odmah po rasađivanju kupusa, može se upotrebiti insekticid na bazi a.m. bifentrin (Talstar 10 EC, Fobos EC, Bifenicus u količini 0,2-0,3 l/ha). Pokrivanje rasađenog kupusa agrotekstilom ili insekticidnim mrežama umanjuje se mogućnost polaganja jaja i štete od kupusne muve. Otvori na mrežama treba da su manji od 2mm. Feromonskim klopkama se prati let ove štetočine i one se postavljaju pre rasađivanja kupusa. Poštovanje plodoreda i prostorne izolacije na njivama u odnosu na prošlogodišnju proizvodnju, znatno umanjuju opasnost od pojave ove štetočine, kao i zaoravanje biljnih ostataka.
      Zoran Panajotović, dipl. inž. zaštite bilja

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.