Kukuruzna sovica (Helicoverpa armigera) -Marko Manojlović

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #515670
    Manojlović Marko
    Učesnik

      Kukuruzna sovica ima veliki areal rasprostranjenosti i javlja se u Evropi, Africi, Aziji Australiji itd.U Srbiji je prema dosadašnjim višegodišnjim proučavanjima kukuruzna sovica je najveće štete pričinila na kukuruzu ,potom slede suncokret, soja, duvan, boranija, paradajz i paprika.Kukuruzna sovica u južnoj Evropi i drugim mediteranskim zemljama ima 2-4 generacije godišnje.Ciklus razvoića jedne generacije tokom letnjih meseci traje 40-41 dan. Trajanje razvića pojedinih stadijuma sovice iznosi za jednu generaciju 4 dana za jaje, 20 za gusenicu i 14 dana za lutku. Rokovi pojave leptira iz prezimelih lutaka , nalaze se u velikoj zavisnosti od dužine dijapauze lutaka i temperature u proleće , posle rekida dijapauze. Oni se pojavljuju kada u zemljištu, na dubini 10 cm bude 16-170C a srednja dnevna temperatura bude 18-200C.
      Najveća aktivnost leptira dešava se u sumračnim časovima kad je pun mesec. Leptiri lete uSrbiji od maja do septembra.Ženke počinju da polažu jaja 3-4 dana posle pojave. Ovipozicija je veoma razvučena i traje 20 dana. Broj položenih jaja kreće se u proseku od 500-1000.Nedostatak povoljnih domaćina za ishranu i ovipoziciju predstavlja jednu od glavnih činilaca koji prouzrokuju migracije leptira.Uz pomoć vetra u potrazi za hranom leptiri mogu preleteti rastojanje od preko hiljadu kilometara.
      Integralna zaštita gajenih biuljaka od napada polifagne kukuruzne sovice podrazumeva na primer korišćenje otpornih i tolerantnih sorti, zatim agrotehničkih, bioloških i hemijskih mera.Primena raznih mera treba da se zasniva na podacima prognoze i termina i stepena pojave kukuruzne sovice uz obaveznu primenu ekonomskih pragova štetnosti.
      U cilju suzbijanja kukuruzne sovice sve više se koriste parazitoidne osice iz roda Trichogramma ili mikrobiološki preparati na bazi B. thurigiensis. Od hemijskih preparata može se koristiti preparati na bazi a.m. acetamiprid, imidakloprid, cipermetrin, hlorpirifos, lambda cihalotrin, indoksikarb itd.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.