Krenula žetva u nišavskom okrugu

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #515491
    Stanković Saša
    Učesnik

      Tokom predhodnog vikenda, sa prestankom padavina prošle nedelje, krenulo se sa žetvom ječma u nišavskom okrugu. Usevi ozime pšenice u fazi su voštane zrelosti i očekuje se krajem ove nedelje i žetva pšenice, uglavnom na nižim terenima i zemljištima lakšeg mehaničkog sastava. Ima i useva zelene boje, kasnije posejanih koji su u mlečnoj zrelosti koji će verovatno pretrpeti toplotni udar i ubrzano sazreti. Još pre početka talasa čestih kiša nagoveštavali smo da se očekuju katastrofalno slabi prinosi ozimih kultura. Kiše u maju neočekivano su i značajno popravile stanje useva na parcelama. Sklop biljaka na parcelama se dosta popravio mada je uglavnom i pored toga dosta redak, u odnosu na onako kakav bi trebalo biti. Pojavila se nada da će se postići prinosi na nivou višegodišnjeg proseka. Međutim značajne padavine početkom juna uglavnom su prouzrokovale bolesti na usevima, pogotovu na pšenici i tritikaleu. Posebno se na pšenici već početkom formiranja zrna mogla uočiti značajna pojava fuzarijuma. Trebalo je u periodu cvetanja obaviti zaštitu od fuzarioze klasa. Pojedini proizvođači uglavnom ne pridaju značaj ovoj bolesti, pojedini su kalkulisali i rizikovali, nisu obavili zaštitu a pojedini nisu zbog čestih kiša nisu mogli da „ulove“ trenutak. Ova bolest može umanjiti rod za 30-40%, a na nekim parcelama i do 60%.Usevima ječma značajno su pogodovale padavine u maju, popravljen je sklop useva, uslovi bili povoljni u nalivanju zrna. Na nekim parcelama postignuti su prinosi od oko 4-5t/ha, što je za ovu godinu izuzetno dobar prinos. Ima i rezultata od 8t/ha sa 11% vlage u zrnu.. Međutim retke parcele sa ovako visokim prinosom ječma. To su parcele na kojima je primenjena vrhunska agrotehnika, na kojima su primenjene mere potrebnog đubrenja, prihrane i zaštite od bolesti, korova i štetočina. Očekuje se da prosečan prinos bude na nivou višegodišnjeg proseka, od 3,5-3,7t/ha. Takođe se očekuje i dobar kvalitet zrna. Visoke temperature zadnjih dana nepovoljno će uticati na nalivanje zrna pšenice, ubrzati sazrevanje zrna, pogotovu kod onih koje su kasnije posejane i koje su uglavnom retkih sklopova. Očekivanja su da prosečni prinosi pšenice, za nišavski okrug budu oko 3,2-3,4t/ha, a da će i kod pšenice biti parcela sa visokim prinosima, od oko 6-7t/ha. To su usevi koji su ranije posejani, imali dovoljno vlage da ranije niknu, kvalitetno đubrenje i pravovremenu i adekvatnu prihranu azotom i zaštitu od korova, bolesti, posebno fuzarijuma i šretočina. Očekuje se cena oko 16-17din/kg, a ko može skladištiti to će verovatno biti dobro jer je na jesen moguć i porast cene. Šta će proizvođači u narednoj setvi kad već druga žetva strnih žita nije ispunila očekivanja ni u prinosu ni u ceni. Prošle godine kiše u vreme žetve, proklijavanje i osipanje zrna iz klasa, pad prinosa i kvaliteta. Ove godine, setva jedna od najtežih po uslovima za setvu, nicanje uglavnom u februaru, suša u periodu prihrane i intenzivnog porasta, kiše u cvetanju i početku nalivanja zrna, sve od početka do kraja nepovoljno. Proizvođači koji očekuju visoke prinose i ove godine, pre svega zahvaljujući redukovanoj obradi zemljišta i primeni teških tanjirača, ranijoj setvi mogli su da imaju ranije nicanje, krajem godine, biljke su iskoristile bar te minimalne rezerve vlage iz septembra i mogle na vreme da klijaju i kasnije ranije niknu. Samo takvi usevi, ranije sejani i ranije ponikli imali su ranije proticanje svih fenofaza razvoja i porasta te su mogli uz dodatne mere đubrenja i ostale mere nege postići visoke prinose.
      Preporuka u predstojećoj žetvi. Žetva pšenice, najvažniji je posao ratara u toku godine. Poštovati sve mere opreza u žetvi. Obavezno obezbediti zalihu vode, odorati okolo parcele prve brazde, u slučaju nepredviđenih opasnosti od požara! Usevi nisu pregusti, treba ići polako i kvalitetno iskombajnirati sa najmanjim mogućim strvom. Prinosi nisu veliki i treba sačuvati svako zrno! Posle žetve oljuštiti strnište, tanjiranjem ili plićim zaoravanjem strništa na oko 12-15cm! Poželjno je zaorati žetvene ostatke kako bi u nedostatku stajnjaka povećali nivo obezbeđenosti zemljišta humusom! Zabranjeno i Zakonom izričito zabranjeno i kažnjivo spaljivanje strništa i žetvenih ostataka.
      Saša Stanković, PSSS Niš

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.