Pod kapilarnošću zemljišta podrazumeva se njegova sposobnost da pod uticajem kapilarnih sila upija vodu iz vlažnijih slojeva i da je kroz kapilarne pore premešta ka manje vlažnim slojevima. To premeštanje se vrši u svim pravcima pa i vertikalno naviše. Kada govorimo o kapilarnosti zemljišta uglavnom mislimo na kapilarno dizanje vode naviše, od vlažnijih dubljih slojeva i podzemne vode ka površini zemljišta.
Brzina i visina kapilarnog dizanja vode zavisi od širine pora. Što su pore u zemljištu šire brzina kapilaronog dizanja vode se povećava, a visina smanjuje. Tako se u peskovitim zemljištima, zbog preovlađivanja makrokapilarnih pora, kapilarna voda diže najbrže, ali na najmanju visinu (50 – 100 cm), dok u ilovačama mnogo sporije, ali na mnogo veću visinu (300 – 400 cm).
Zbog velikog značaja kapilarnosti zemljišta za snabdevanje biljaka vlagom iz vlažnijih dubljih slojeva, kao i za njeno isparavanje preko površine zemljišta, u poljoprivrednoj praksi primenjuju se mere za regulisanje kapilarnog dizanja vode u površinskom delu oraničnog horizonta, kao što su valjanje, razbijanje pokorice i rastresanje. Posle setve, da bi u isušeni površinski sloj zemljišta, ka semenu biljaka bolje proticala kapilarna voda iz vlažnijih, dubljih slojeva vrši se valjanje. Razbijanje pokorice i rastresanje isušenog površinskog sloja vrši se drljanjem i kultivacijom, kako bi se smanjilo isparavanje vode preko površine zemljišta tokom sušnih perioda
Janjić Marija
Janjić Marija