[Pavlović GoranUčesnik]

Gajnjača je predstavnik šumskih zemljišta koje je klimatogeno, sa prosečnim godišnjim padavinama od oko 700 mm i temperature od 10 -12 C , nastalo na lesnim terasama, rečnim terasama i tercijarnim jezerskim terasama. Na ispitivanom području gajnjača je nastala na rečnim terasama Velike Morave, Dunava i na tercijarnim jezerskim terasama. Nadmorska visina prostiranja ovog tipa zemljišta se kreće u intervalu od 100 do 250 m i predstavlja najviše terene na ispitivanom području. Proces obrazovanja se zasniva na raspadanju primarnih silikatnih minerala i stvaranju minerala gline. Sadržaj gline se povećava sa povećanjem dubine tj. sadržaj gline u B horizontu je veći u odnosu na A horizont. Ovaj tip zemljišta dominantno zauzima brdovite terene ispitivanog područja sa generalnom tendencijom opodzoljavanja usled erozivnih aktivnosti. Erozija na ovim terenima nema reaktivni karakter već u manjoj meri pomera zemljišni materijal na niže terene – terene velikomoravskog aluviona. Generalno, gajnjače su na ispitivanom području obrazovane na miopliocenskim donjokongrecijskim slojevimam, a delom i na lesu. Bitne fizičke karakteristike gajnjača na zadatom području ispitivanja ukazuju na moćnost tj. veoma su duboke i lake i peskovite do srednje ilovaste, dok se udaljavanjem od glavnog vodotoka reke Velike Morave i Dunava mogu naći i glinovite gajnjače. Hemijske karakteristike generalno ukazuju na slabo kiselu do kiselu reakciju zemljišnog rastvora gajnjače sa ovog pobrđa, sa visokim stepenom zasićenja koloidnog kompleksa baznim katjonima, siromašna u humusu i ukupnom azotu, srednje obezbeđena u pristupačnom kalijumu, a siromašna u fosforu. Gajnjače su tip zemljišta koje su pogodne za poljoprivrednu proizvodnju. Kulture kojima pogoduje ovaj tip zemljišta su klasične ratarske pšenica, kukuruz, suncokret, manje pogodne za gajenje krmnog bilja (leptirnjače) zbog njihove potrebe za zemljištem sa neutralnom reakcijom. Takođe je pogodno zemljište za gajenje povrtarskih kultura na otvorenom prostoru. Gajnjača na području istraživanja ima slabo kiselu do jako kiselu reakciju, što je rezultat pogrešne fertilizacije, agrotehnike i setvene strukture primenjivane na ovom području. Takođe je izražen i nedostatak azota, a naročito fosfora. Meliorativne mere koje je potrebno izvršiti radi popravke pH i sadržaja ovih hranljivih elemenata su svakako kalcifikacija (smanjenje kiselosti), humifikacija (unošenje organskog đubriva radi povećanja sadržaja humusa). Ove dve meliorativne mere su neodvojive, što znači da je potrebno istovremeno izvršiti kalcifikaciju (unošenje određene količine CaCO3) i humifikaciju (unošenje zgorelog stajnjaka). Period koji je najpogodniji za izvođenje ovih operacija je početak jeseni. Gajnjača po genezi ima manji sadržaj azota, dok fosfora ima u izraženijem nedostatku u odnosu na azot. Tenutno stanje je još nepovoljnije, tako da zemljište ima još izraženiji nedostatak azota koji je moguće nadomestiti adekvatnom fertilizacijom. Sadržaj pristupačnog fosfora u zemljištu je teže povećati, jer je pre toga potrebno izvršiti dve gore pomenute meliorativne mere, da bi efekat fosfatizacije imao potpun smisao. Fosfatizaciju je moguće izvršiti nekim od fosfornih đubriva kao što su tomasov fosfat, superfosfat i td. Na nekim parcelama je utvrđeno potpuno odsustvo pristupačnog fosfora, što je limitirajući faktor u biljnoj proizvodnji. Nedostatk fosfora utiče delom na visinu prinosa (u zavisnosti od kulture), a najviše na kvalitet oplodnje i proizvoda, takođe ima veliki značaj u usvajanju i ostalih hranljivih makro i mikroelemenata. Ova klasifikacija kvaliteta gajnjače kao poljoprivrednog zemljišta ispitivanog područja, koja je supstrat biljnoj proizvodnji važi i za voćarsko-vinogradarsku proizvodnju. Sadržaj pristupačnog kalijuma (K2O) u ovom tipu zemljišta je uglavnom zadovoljavajući što pogoduje voćarsko-vinogradarskoj i povrtarskoj proizvodnji. U gajnjači na ispitivanom području laboratorijskim ispitivanjima je utvrđeno da je sadržaj pristupačnog kalijuma uglavnom dobar tj. srednje maksimalno potreban do nizak, što nije rezultat domaćinskog odnosa prema zemljišnom supstratu već pedogenetskim procesima, mada je uočljivo blago smanjenje sadržaja kalijuma.

Goran Pavlović dipl.ing.polj.

[Autor]

Članci