[Aleksić ValentinaUčesnik]

Neka zemljišta imaju jaku mogućnost vezivanja hranljivih elemenata, a neka vrlo slabu. Veća je u težim, glinovitim zemljištima. U teškim glinovitim zemljištima može doći do fiksacije nekih elemenata u lamelama sekundarnih minerala kaolinita, ilita, kao što su fosfor (P), kalijum (K), magnezijum (Mg). U tim zemljištima neophodno je dubokom obradom uneti kiseonik, kako bi hranljivi elementi postali pristupačniji i omogućio se rast i razvoj najmlađeg korenja koji vrši usvajanje hraniva.
Nasuprot zemljištima težeg mehaničkog sastava , u laganim i peskovitim, hraniva se lakše ispiru. Od svih hranljivih elemenata najviše podložan ispiranju je bor (B). Sledi ga azot (N) dok se fosfor (P) I kalijum (K) vrlo teško ispirju i premeštaju u dublje slojeve tla, naročito u težim glinovitim zemljištima.
Primanje i procenat iskorišćavanja hraniva u velikoj meri zavisi i od pH zemljišta . Što je zemljište kiselije, pH je niži, to je i procenat iskorišćavanja hraniva iz đubriva manji.
Neki od elemenata ponašaju se antagonistički, što znači da prevelika količina jednog u zemljištu , može blokirati usvajanje drugog hraniva. To je slučaj sa kalijumom i magnezijumom, odnosno sa kalcijumom i gvožđem. Ponekad se jave problemi u antagonističkim odnosima katjona Kalijuma i NH4+. Niska koncentracija kalijuma utiče na prekomerno usvajanje azota. S druge strane, da bi se azot mogao uredno usvajati, u zemljištu treba biti određena količina sumpora. Smanjena količina raspoloživog azota, utiče na pojačano usvajanje fosfora. Očigledno je da ispravno đubrenje baš i nije jednostavno i mora se zasnivati na kontroli plodnosti zemljišta , agrohemijskoj analizi.
Kod nekih elemenata manjak se opaža na donjem lišću (N, K, Mg), kod nekih na gornjem lišću (Fe, Zn) dok se manjak bora (B) opaža i na starom i na mladom lišću, kao i na bobicama nakon cvetanja vinove loze. Svaki od navedenih hranljivih elementa drugačije se ponaša u
biljci generalno, a drugačije u zemljištu.

Antagonizmi između makro i mikro elemenata
Previše CaO (kalcijuma) u zemljištu Antagonizam sa P, K, Mg, B, Mn, Fe, Zn
Previše Zn (cinka) u zemljištu Antagonizam sa Fe
Previše Cu (bakra) u zemljištu Antagonizam sa Fe, Mn
Previše P2O5 (fosfora) u zemljištu Antagonizam sa Mg, Ca, B, Fe, Zn, Cu, Mn
Previše K2O (kalija) u zemljištu Antagonizam sa Ca, Mg
Previše S (sumpora) u zemljištu Antagonizam sa Mg, K, Ca, Fe, Zn
Previše MgO (magnezija) u zemljištu Antagonizam sa Ca, K
Previsok pH (alkalna zemljišta ) Manja dostupnost Fe, Zn, Mn, B, Cu
Previše organske materije(humusa)u zemljištu Manja dostupnost Mn, Zn, Cu

[Autor]

Članci