Trgovinski i platni bilans

U spoljnoj trgovini svake zemlje sastavljaju se po međunarodno usvojenoj šemi i koriste trgovinski i platni bilans. Trgovinski bilans predstavlja odnos ukupne vrednosti izvoza i uvoza robe, u jednoj zemlji, za vremensko razdoblje od jedne godine ( uobičajeno ). Postoje tri stanja trgovinskog bilansa:
• Uravnotežan, kada je vrednost izvoza i uvoza ujednačena
• Aktivan ( suficitaran, povoljan ), kada je vrednost izvoza veća od vrednosti uvoza ili
• Pasivan (deficitiran, nepovoljan), kada je vrednost uvoza veća od vrednosti izvoza.
Trgovinski bilans sastavlja se na osnovu pokazatelja statistike spoljne trgovine, a sadrži stavke vrednosti izvoza i uvoza robe i strukturu spoljnotrgovinske razmene. Trgovinski bilans ja najvažnija stavka platnog bilansa svake zemlje.
Platni bilans ili bilans plaćanja predstavlja pregled, odnos i obračun svih novčanih primanja i davanja jedne zemlje prema inostranstvu u toku jedne kalendarske godine. Pored stavki trgovinskog bilansa, platni bilans sadrži i promet usluga sa inostranstvom, tzv. nerobna primanja i plaćanja. Platni bilans ima dve deonice u kojima se posebno prikazuju tzv. tekuće transakcije i tzv. finansijske transakcije. Prema šemi i definiciji MMF – a, sva plaćanja i primanja ostvarena na osnovu pribavljanja robe i vršenja usluga predstavljaju stvarne poslove i svrstavaju se u tekuće transakcije. Pored stvarne robe, u tekuće transakcije uključeni su i tzv. nerobna primanja i plaćanja ( sluge prevoza – transporta, PTT, putničko – turistički promet, zajmovi i investicije – kamate, dividende i slično, osiguranje, razna jednostrana davanja – doznake iseljenika, penzije, pokloni i slično i ostale usluge). U tzv. finansijske transakcije uključeni su poslovi oko kretanja kapitala i monetarnog zlata. Ovde spadaju razni oblici međunarodnog finansiranja putem kratkoročnih i dugoročnih zajmova, kao što su zajmovi banaka i zvanični državni zajmovi, zatim razne ekonomske pomoći, kupovina i prodaja monetarnog zlata, reparacije i drugo. Kao i trgovinski, i platni bilans može biti aktivan, pasivan i uravnotežen.
Svaka zemlja sastavlja i obračunski bilans. Za razliku od platnog bilansa kojim su obuhvaćena samo ostvarena novčana primanja i davanja, u obračunskom bilansu prikazuju se sva potraživanja i dugovanja zemlje. Shodno ovome, stavke u obračunskom bilansu predstavljaju osnovu za utvrđivanje poverilačkog ili dužničkog statusa jedne zemlje prema inostranstvu.