Sudovna bakterioza kupusa (Xanthomonas campestris pv. campestris)

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #517972
    Nedeljković Siniša
    Učesnik

      Uzročnik ove bolesti kupusnjača je fitopatogena bakterija X. c. pv. campestris. Ova bolest se smatra jednom od ekonomski najštetnijih bolesti kupusnjača jer nastali gubici mogu biti vrlo visoki, a naročito u godinama kada vremenski uslovi pogoduju razvoju i širenju ove bakterije.
      Pojava crne nervature i žute boje lišća je najkarakterističniji znak bolesti. Tokom nicanja, kao i tek iznikle mlade biljke, usled pojave bolesti se potpuno razmekšavaju i trule. Napadnuti rasad vene i izumire.
      Na starijim biljkama od ivice lista nervi dobijaju crnu boju. Oboleli deo liske se suši i postaje prozračan, dobijajući izgled pergamenta. Pri preseku glavice samo njen centralni deo je zdrav. S obolelog lišća parazit sudovnim putem dospeva u stablo i koren. Obolele biljke se slabo razvijaju i zakržljavaju. Pri poprečnom preseku stabla zapaža se mrka ili crna boja sudova i masa žućkastog bakterijskog eksudata.
      Parazit prezimljava u zemljištu, gde svoju vitalnost zadržava i do tri godine. Zaraza počinje od lišća, posle čega bakterije prodiru u sudovni sistem gde se brzo razmnožavaju. Svojim mehaničkim prisustvom i toksinima remete funkciju sudovnih snopića i onemogućavaju normalno snabdevanje biljaka vodom i asimilatima. Insekti imaju veliku ulogu u širenju bakterije. Širenje potpomažu i zalivanje i obolelo seme.
      Vlažno i toplo vreme naročito pogoduju razvoju i širenju bolesti i kišne kapi omogućavaju zaraze tokom vegetacije.
      Pošto se parazit širi semenom to se osnovna pažnja mora pokloniti izboru zdravog semena za setvu. Seme se može dezinfikovati tretiranjem semena toplom vodom temperature 50°C u trajanju od 30 minuta. Preporučuje se i dezinfekcija leja i zemljišta pri proizvodnji rasada, sadnja zdravog rasada, eliminisanje obolelih biljaka i plodored u trajanju od 3-5 godina.
      Korisnu meru predstavlja i prskanje biljaka u polju preparatima na bazi bakra, pri čemu treba voditi računa o koncentraciji, vremenskim prilikama, odnosno trenutku tretiranja, kao i osetljivosti pojedinih sorti i hibrida, kako bi se izbjegla pojava fitotoksičnosti.
      Siniša Nedeljkovic dipl.ing.polj.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.