PLAMENJAČA ŠLJIVE

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #517482
    Nišavić-Veljković Vesna
    Učesnik

      Plamenjača šljive je rasprostranjena u svim proizvodnim područjima šljive i predstavlja ekonomski veoma značajnu bolest šljive. Bolest prouzrokuje fitopatogena gljiva Polystigma rubrum.U godinama sa većom količinom padavina tokom proleća, bolest se javila u jačem intezitetu, naročito na osetljivijim sortama kao što je Čačanska lepotica i Požegača (koja se više i ne gaji u intezivnim proizvodnim zasadima), mada se bolest može javiti in a drugim sortama šljive. U zasadima šljive, gde su izostale hemijske mere zaštite ili je zaštita bila nestručna u avgustu i početkom septembra dolazi do skoro potpune defolijacije voćaka i ponovnog listanja što dodatno iscrpljuje voćke i nespremne ulaze u zimski period.
      Štetnost- Zbog prevremenog opadanja lišća i ponovnog listanja u jesen, vitalnost voćaka slabi, mladari se teško zdrvenjavaju pa lakše izmrzavaju u toku zime, cvetni pupoljci se slabo obrazuju tako da su prinosi naredne godine umanjeni ili se javlja potpuni izostanak roda, a plodovi ostaju sitni, nakiseli i često opadaju.
      Simptomi- Bolest se javlja samo na lišću šljive. Simptomi po kojima je ova bolest prepoznatljiva su eliptične ili okruglaste, sitnije ili krupnije pege. Pege su u početku žućkaste, nešto kasnije narandžaste i na kraju dobijaju crvenu boju. Na jednom listu može se naći veći broj pega koje ponekad potpuno prekriju lisku. Patogen prezimljava u zaraženom, opalom lišću odakle se u proleće, kada se steknu povoljni uslovi, povišena vlažnost i temperatura iznad 10˚C, oslobađaju askospore koje vrše primarnu infekciju mladog lišća. Najrizičniji period za ostvarivanje infekcije je u vreme precvetavanja, dok je još mlado lišće. Kasnije, nema sekundarnih infekcija.
      Mere zaštite- Mehaničke mere, koje podrazumevaju sakupljanje i uništavanje opalog lišća dovode do smanjenja infekcionog potencijala u narednoj godini. Međutim, hemijske mere i to preventivna primena fungicida predstavlja najsigurniju zaštitu od ove bolesti. U praksi se obično prvi tretman fungicidima vrši u vreme pojave prvih listova, a naredni u razmaku od 7-14 dana. Dobre rezultate u suzbijanu ove bolesti daju fungicidi iz grupe ditiokarbamata i ftalimida.

      Vesna Nišavić Veljković, dipl.ing.
      PSSS Čačak

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.