Sušenje cvetova, grana i grančica koštičavog voća – Monilia laxa

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #517393
    Cvetković Gordana
    Učesnik

      Neke vrste koštičavog voća su ušle u fazu cvetanja, a kod nekih se uskoro bliži fenofaza cvetanja, a sa njom nam dolaze i novi problem u proizvodnji koštičavog voća. U ovoj fenofazi dolazi do infekcije cvetova gljivom Monilia laxa, koja prezimi u voćnjacima na sasušenim grančicama i u mumificiranim plodovima, ukoliko nismo izvršili čišćenje i uklanjanje tih biljnih delova. Kišno vreme dodatno pogoduje razvoju ovog štetnog organizma.
      Monilija se redovno javlja kod nas kao parazit cvetova, grana i grančica, ali i kao prouzrokovač truleži ploda svog koštičavog voća. U godinama obilnih kiša u cvetanju ovaj parazit može uništiti u velikoj meri cvetove kajsije, breskve, nektarine, trešnje, višnje i šljive, a time i značajno smanjiti prinos kod ovih nama ekonomski značajnih kultura. Usled višegodišnje neadekvatne zaštite i uzastopnog napada ovog prouzrokovača bolesti dolazi do propadanja grana, delova krošnje pa i celih stabala.
      Infekcija se ostvaruje preko žiga i stubića na cvetu u vremenu od samog početka otvaranja cveta. Dospevajući na žig tučka spora patogena klija i prodire u unutrašnjost cveta. Zaraženi delovi cveta ubrzo poprimaju sivkasto mrki izgled, sasušuju se i prilepljuju uz mladar. Gljiva iz zaraženih cvetova prelazi u mladar i grančice izazivajući sušenje grančica i grana na kojima se pojavljuju ulegnute, eliptične pege mrke boje. Mladar koji biva prstenasto obuhvaćen suši se i izumire. Sušenje grančica i cvetova manifestuje se u fazi cvetanja i odmah posle cvetanja. Ova pojava je kod nas jako česta kod kajsije, breskve i višnje. Infekcija grančica i grana može nastati i usled zaraze ploda.
      Simptomi su slični oštećenjima od mraza, ali kod negativnog uticaja niskih temperature suše se svi cvetovi, a kod infekcija ovom gljivom suše se cvetovi na pojedinim grančicama.
      Parazit prezimi u obliku micelije u rak ranama u kori zaraženih grančica, ali i u mumificiranim plodovima koji se nalaze u krošnji i na površini zemljišta. Na delovima gde je patogen prisutan dolazi do sporulacije i formiranja konidija koje bivaju raznešene vetrom, vodom ili insektima. U vlažnim uslovima u periodu cvetanja ove voćne vrste su osetljive na infekciju gljivom prouzrokovačem sušenja cvetova i grančica.
      U vlažnim uslovima i temperaturi od 5°C do 25°C, može doći do ostvarenja infekcije ovim patogenom.
      U uslovima cvetanja potrebno je svega 2 sata vlaženja pri temperaturi od 25°C i da bi došlo do infekcije, odnosno 4 sata vlaženja cveta pri temperaturi od 16 °C!
      Ukoliko u narednom periodu ove voćne vrste uđu u fazu cvetanja, a padavine budu predviđene u toj fazi, potrebno je uraditi hemijsku meru zaštite u fazi belih balona i u fazi punog cvetanja. Pre najavljenih padavina, primeniti neki od fungicida:
      Chorus 50 WG (a.m. ciprodinil) 0,3 kg/ha ili
      Ciprodex, Neon (a.m. ciprodinil) 0,05% ili
      Signum (a.m. boskalid + piraklostrobin) 0,562-0,75 kg/ha.
      Ukoliko je već ostvarena infekcija nemoguće je sprečiti razvoj simptoma primenom fungicida, te je neophodno sporovesti preventivne mere zaštite.
      Nakon faze precvetavanja ne postoji mogućnost infekcije cvetova te je i svaka hemijska zaštita protiv ovog patogena nepotrebna.
      Kada je zaštita od ovog patogena u pitanju potrebno je sprovoditi preventivne mere koje se sastoje u uklanjanju mumificiranih plodova sa grana tokom jeseni i zime i iznošenjem iz voćnjaka, orezivanju sasušenih grančica i njihovom iznošenju iz voćnjaka i spaljivanju. Zaražene grane potrebno je orezati 20 cm ispod suvog dela, kao i obrada međurednog prostora u proleće pri kretanju vegetacije uz zaoravanje 100 kg ureje u međerednom prostoru. Pri podizanju voćnjaka birati terene gde lako dolazi do provetravanja, a redove postavljati u pravcu dominantnih vetrova radi bolje aeracije.
      Hemijske mere zaštite počinju primenom fungicida na bazi bakra u fazi bubrenja pupoljaka, a nastavljaju se tretmanima u fazi cvetanja. Prvo prskanje u cvetanju obavlja se najčešće kad je otvoreno 10 % cvetova, a ako je tokom cvetanja kišno vreme potrebno je još jedno ili dva prskanja. Za tretmane u fazi cvetanja vršiti rotaciju aktivnih materija iz razloga što gljiva brzo razvija rezistentnost. Zaštitu je najbolje obaviti pre padavina. Kada je u pitanju monilija ploda tretman se vrši u fazi promjene boje ploda.

      Gordana Cvetković, mast. inž. zaštite bilja

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.