Bela leptirasta vaš (Trialeurodes vaporariorum)

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #517356
    Kostić Vladimir
    Učesnik

      Ova vrsta vodi poreklo iz tropskih i suptropskih krajeva Severne Amerike, i danas je, zahvaljujuću gajenom cveću i povrću u zaštićenom prostoru, postala kosmopolit. Polifagna je vrsta i hrani se na brojnim i korovskim biljkama, a najveće štete pričinjava na paradajzu, krastavcu, paprici i dr. Gotovo svi stadijumi su štetni osim jaja. Sišu sokove biljaka, usled čeka biljke gube normalnu boju i postepeno žute. Pri jačem napadu, pojedinačno lišće propada ili se suše čitave biljke. Prekomerne nesvarene količine biljnog soka vaši izlučuju u vidu medne rose. Ona se razliva po lišću i plodovima i postaje podloga za razvoj gljiva čađavica. Uopšte rečeno, smanjuju se prinos plodova. Prinos kod paradajza se smnji za 40%.
      Bela leptirasta vaš ima dva para krila i manja je od 2mm. Prekrivena voštanom prevlakom bele boje nalik na brašno, koji je štit od visoke temperature i preteranog kvašenja. Jaja su sitna, teško vidljiva golim okom. U početku su bele boje a kasnije postanu crna. Ova štetočina se nalazi na naličiju lista. Može da preleti rastojanje od 10 metera. Već nakon 2 dana ženka počinje sa poleganjem jaja na naličiju mladog lista. U toku života, jedna ženka položi oko 200 jaja (dnevno, u proseku 2-7). Iz položenih jaja razvijaju se larve. Embrionalno razviće na temperaturi od 20 stepeni, traje 6-8 dana. U zaštićenom prostoru daje generaciju za generacijom.
      Suzbijanje ove štetočine je jako teško. Najbolje rezultate daju kombinacije preventivne, mehaničke, agrotehničke, biološke i hemiske mere. Posebnu pažnju treba obratiti na higijenu staklenika i plastenika i oko njih. Za sadnju treba koristiti zdrav rasad. Po rasađivanju treba postaviti žute lepljive trake koje privlače i love imaga. One otkrivaju ranu pojavu i prema tome treba koristiti hemijsku meru borbe. Prvo prskanje se izvodi čim se registruju prvi leptirići. U našoj zemlji registrovani preparati su na bazi cipermetrina, acetamiprida,alfa-cipermetrina, deltametrina i dr.

      Vladimir Kostić, dipl.inž. zaštite bilja

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.