Paprika- primena stajnjaka, folijarna prihrana i pukotine na plodovima

  • This topic has 0 odgovora, 1 glas, and was last updated 4 godine ranije by Lazović – Đoković Nada.
Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #516847
    Lazović – Đoković Nada
    Učesnik

      Veliki broj poljoprivrednih proizvodjača je ove godine preterao sa količinom stajnjaka kako u plastenicima tako i na otvorenom polju. U ovakvim godinama sa dosta padavina to dolazi do izražaja i to je u usevima uslovilo pojavu velike vegetativne tj.lisne mase i umanjene roda.
      Stajnjak je odlično đubrivo koje u sebi sadrži sve makro i mikro elemente, organsku materiju, huminske, fulvo, amino kiseline. Ne postoji kompletnije đubrivo od stajnjaka, međutim paprika je kao usev specifična i u uslovima preterane količine hraniva u ranim fazama dovodi do velike bujnosti na račun roda.
      Iz tog razloga se ne preporučuje stavljanje stajnjaka direktno pred proizvodnju paprike, već pred predusev. Paradajz i krastavac su biljke koje najbolje prinose daju sa stajnjakom i proizvodnja na stajnjaku morala bi biti značajno bolja nego bez stajnjaka. Paprika se može uspešno saditi nakon ovih useva.
      Radi poboljšanja zemljišta, ukoliko nije korišćen prirodni stajnjak pred predusev, prilikom pripreme zemljišta za proizvodnju paprike obavezno primeniti kokošiji peletirani stajnjak kao osnovno organsko đubrivo u paprici, a i u svim drugim usevima ukoliko ne postoji mogućnost primene domaćeg stajnjaka u količini od 1-2 t/ ha.
      Folijarna prihrana je pomoćna prihrana i nikako ne može da zameni osnovno đubrenje, kao ni prihranu putem sistema kap po kap.
      Za navodnjavanje u Pčinjskom okrugu uglavnom se koriste tvrde vode koje u sebi imaju visok sadržaj kalcijuma. Pristupačnost kalcijuma iz zemljišta i vode bez adekvatnih analiza ne može se sa sigurnošću tvrditi u kojim slučajevima treba dodatno primenjivati kalcijum.
      U našim ogledima, kalcijum redovno primenjujemo u paprici i to u okviru formulacije koja uz NPK sadrži i kalcijum kod svetlih paprika od cvetanja do kraja berbe.
      Prednost primene takvih formulacija je što se kalcijum primenjuje zajedno sa azotom, fosforom i kalijumom. Jeftinija varijanta unošenja kalcijuma jeste primena kalcijum nitrata. Postoji nekoliko pristupa primene kalcijum nitrata.
      1. Primena istovremeno sa drugim NPK formulacijama. Za takvu prihranu neophodno je imati 2 tanka iz kojih se istovremeno izvlači rastvor. NPK formulacije i Ca nitrata nije moguće otopiti u istom tanku jer će zbog visoke koncentracije hraniva doći do reakcije fosfora i kalcijuma, kao i taloženja. Kada se rastvori nađu u finalnom rastvoru nema opasnosti od taloženja zbog niske koncentacije.
      2. Prihrana prvo sa NPK formulacijom, a zatim sa kalcijum nitratom u istom navodnjavanju. Ovo je za nijansu lošiji sistem od prethodnog, ali je vrlo dobar. Npr. ukoliko navodnjavanje traje 60 minuta, prvih 25 minuta treba pustiti čistu vodu, 20 minuta rastvor NPK đubriva, 10 minuta rastvor kalcijum nitrata i na kraju, 5 minuta ponovo čistu vodu da ispere sistem.
      3. Naizmenično puštanje NPK i kalcijum nitrata. U tom slučaju kalcijum nitrat pri toplom vremenu treba puštati na najviše 7 dana.
      Pukotine na plodovima paprika uglavnom se vezuju za sortu/hibrid.
      Odabir sorte ili hibrida tolerantnog na tu pojavu je osnovna mera prevencije. Pravilnim navodnjavanjem i ishranom sa pravilnim odnosom N, K2O i CaO uz dobru ventilaciju može da se umanji šteta od ove pojave i na osetljivim sortama i hibridima. Sitne pukotine uglavnom su samo estetski problem, sa aspekta zdravstvene bezbednosti hrane, za razliku od plodova sa velikim pukotinama kod kojih u uslovima visoke vlage vazduha dolazi do sekundarnog razvoja gljivica i bakterija na oštećenjima i takva bi oštećenja pre konzumiranja trebalo odstraniti.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.