U Srbiji je prema statističkim podacima osigurano svega oko 12% ukupnih poljoprivrednih površina koje se obrađuju. Taj procenat bi trebalo da bude veći, neki stručnjaci navode i do 50%. Kada bi obuhvaćenost bila veća, to bi uticalo da i premije osiguranja budu niže. Ministarstvo poljoprivrede je prošle godine podigla iznos podsticaja, tkz. regres osiguranja u poljoprivredi u najugroženijim krajevima sa 40 i 45 odsto na 70 procenata. Ova mera dala je neke, ali još uvek ne značajnije rezultate. Veliki broj lokalnih samouprava iz sopstvenih budžeta, takođe, dodatno podstiče poljoprivrednike da se osiguraju.
Pored svih mera podsticaja otpor proizvođača i dalje postoji iako je trošak osiguranja minimalan kreće se od 1,5% do 3% odsto od ukupnih troškova koje proizvođači imaju. Taj trošak je nizak u odnosu na ono šta se gubi ako dođe do grada ili oluje.
Najčešće opravdanje koje poljoprivredni proizvođači koriste kao izgovor da neosiguravaju svoju proizvodnju je loše iskustvo sa osiguravajućim kućama. Takože, proizvođači nisu ni dovoljno informisani jer mnogi ne znaju šta se iz osiguranja može dobiti. Ima i dosta nezadovoljnih poljoprivrednika kada se utvrđuje visina štete. Tu ne treba kriviti samo društva za osiguranje, jer često poljoprivrednici zaključe polisu, a da ne znaju pod kojim uslovima.
Jedan od načina da se poljoprivrednici motivišu na osiguranje svoje proizvodnje jeste da osiguranje bude uslov za dobijanje subvencija. To je način koji koriste neke zemlje u okruženju i koji je dao rezultate.
U osiguravajućim kućama koje posluju u Srbiji poljoprivrednici imaju mogućnost da osiguraju praktično svaku vrstu proizvodnje i to od gotovo svih najčešćih rizika. Gubitak prinosa može biti osiguran od više različitih rizika. Osnovnim se smatraju – požar, udar groma i grad i za ovu vrstu osiguranja odlučuje oko 95 odsto proizvođača. Poplave, jesenji i prolećni mraz ili oluja su dopunski rizici i za to se odlučuje minimalan broj poljoprivrednika jer uvećavaju krajnji iznos premija. Visina premija zavisi od biljne vrste, lokacije zasada, odabranog pokrića, prinosa i cene roda.
Bojana Nešić, dipl.ing. agroekonomije
Nešić Bojana
Nešić Bojana