Virus šarke šljive – S.Šućević

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #515891
    Šućević Svetlana
    Učesnik

      Šarka je najpoznatija i najopasnija virusna bolest šljive koja izaziva ogromne ekonomske štete i u zavisnosti od sorte može smanjiti prinos do 30% .Pored šljive , domaćini ovog virusa su marelica, breskva, nektarina, džanarika, japanska šljiva, a od nedavno ovaj virus je zabeležen i na trešnji, višnji i bademu. Napada i brojne korovske biljke. Šarka izaziva smanjenje hlorofila u listovima, loš kvalitet plodova i smanjenu rodnost. Cela voćka na kraju propada . Simptomi bolesti mogu biti više ili manje izraženi na šljivi, zavisi od osetljivosti vrste i sorte biljaka domaćina, o tipu virusa šarke, od klimatskih uslova , kao i od starosti i nege voćnjaka. Bolest se može pojaviti na lišću, cvetovima, semenkama, plodovima i granama. Na lišću šljive simptomi su u obliku mozaičnog šarenila na lisnoj površini, sa naizmenično raspoređenim svetlozelenim ili žućkastim hlorotičnim pegama.Na plodovima, simptomi se javljaju na površini ili kožici u obliku svetloljubičastih nepravilnih pega, a kad plod sazri, pege se udubljuju, te se oblikuju nepravilna brazdolika udubljenja. Zatim se bolest širi preko mezokarpa sve do koštice ploda. Ove promene uzrokuju smanjenje sortne veličine i težine plodova, promenu oblika, njihovu neuglednost, neprivlačnost i neukusnost. Po reakciji plodova Požegača je najosetljiviji kultivar šljive prema ovom virusu..Zaraženi plodovi na kraju masovno opadaju sa stabla mesec dana pre berbe, a nisu pogodni ni za preradu u razne proizvode od šljive ( pekmez, rakiju). Protiv virusa šarke šljive (Plum pox virus – PPV) još uvek ne postoje efikasni hemijski preparati za njeno suzbijanje. Osnovna preventivna mera je proizvodnja bezvirusnog sadnog materijala za podizanje zasada. Širenje virusa u prirodi se ne može sprečiti ali se određenim merama može ograničavati. Te mere su sledeće : proizvodnja sadnog materijala samo u nezaraženim područjima gde nema izvora zaraze. Pre podizanja novih zasada neophodno je unistiti sva zaražena stabla roda Prunus koja su domaćini virusa. U novim zasadima odmah uklanjati sva stabla na kojima se pojavi zaraza. Suzbijanje biljnih vašiju je neophodna mera u rasadničkoj proizvodnji. Pooštravanje karantinskih mera i zakonskih propisa kojima se reguliše proizvodnja i promet sadnog materijala. Primena otpornih i tolerantnih sorti koje predstavljaju značajan genetski materijal u selekciji.

      polj. ing. Svetlana Šućević

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.