Kompost

Kompostiranje je pametan način korišćenja ostataka posle rezidbe, košenja, skupljanja lišća i drugih aktivnosti u dvorištu ili u bašti, jer se od onoga što je potencijalno bio otpad dobija vrlo kvalitetetno organsko đubrivo. Upravljanjem baštenskim i drugim otpadom, kao krajnji proizvod se dobija visoko kvalitetan kompost, koji poboljšava kvalitet i strukturu zemljišta. Kompost popravlja strukturu zemljišta, vodni kapacitet, kao i plodnost zemljišta što doprinosi samom povećanju prinosa.
Pored toga što se koristi kao visoko kvalitetno organsko đubrivo kompost može da posluži i za malčiranje zemljišta. On se najčešće upotrebljava na manjim površinama sa intenzivnijom proizvodnjom kao na primer u povrtarstvu.
Kvalitetan kompost za organsku poljoprivredu odlikuje se: odgovarajućom zrelošću, visokim sadržajem organske materije (preko 30%), odsustvom semena korova i patogenih organizama, pH vredošću od 6-7,8, tamnom bojom, sadržajem vode manjim od 50%, odsustvom teških metala.
Da bi se dobio kompost odgovarajućeg kvaliteta neophodno je praćenje i kontrolisanje stanja u kom se nalazi kompostna masa, jer je to glavni indikator aktivnosti mikroorganizama i procesa koji se u njemu odvijaju.
Na procese koji se dešavaju u kompostnoj masi najviše utiče: sadržaj kiseonika, odnos ugljenika i azota, vlažnost supstrata, temperatura (koja mora biti između 45 i 55 ℃) i pH vrednost.
Za kompostiranje može poslužiti sve što je iz prirode i što preradom nije izgubilo prirodne osobine. Međutim, postoje neki prirodni otpaci koji se mogu bez problema kompostirati, dok su drugi manje ili nikako poželjni prilikom procesa kompostiranja.
Mogu se kompostirati:
 otpatci iz bašte kao što su pokošena trava, lišće, uvelo cveće, sitno granje;
 kuhinjski otpaci kao što su sirovi ostaci povrća, ostaci voća, ljuska jaja;
 životinjska dlaka, perje, male količine papira;
U materijal koji nije pogodan za spravljanje komposta spadaju:
 Otpaci iz bašte u šta spadaju: korovi sa semenom, lišće oraha, bolesne biljke;
 Kuhinjski otpaci: otpaci kuvanih jela, meso;
 Ostalo: velike količine novinskog papira, časopisi u boji, pelene, pseći i mačji izmet, izmet uopšteno, ostaci duvana, sadržaj vrećica iz usisivača, velike količine kamenog i smeđeg uglja (zbog sadržaja teških metala), lekovi, plastična ambalaža stiropor;
Od komposta se mogu praviti i razna tečna đubriva koja služe za prihranu biljaka preko listova. Usevi koji se đubre kompostom daju veće prinose, a samo zemljište je bolje strukture sa većim sadržajem organske materije odnosno humusa.
Zbog svega navedenog ne postoji izgovor za spaljivanje lišća, pokošene trave, i drugih nusproizvoda koji nastaju od obrađivanja zemlje. Spaljivanjem se uništava površinski sloj zemljišta, uništavaju korisni organizmi, smanjuje sadržaj organske materije i drugih elemenata bitnih za zemljište.
Vladimir Stanković, PSSS Negotin