BERBA MALINE I PRIMENA DOBRE HIGIJENSKE PRAKSE

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #515474
    Vukašinović Srećko
    Učesnik

      BERBA MALINE I PRIMENA DOBRE HIGIJENSKE PRAKSE

      Malina je voćna vrsta kod koje se berba obavlja u dužem vremenskom periodu jer plodovi sasrevaju sukcesivno i moraju se brati na vreme i veoma pažljivo. Sam početak berbe zavisi od više faktora i to od samih bioloških karakteristika sorte, klimatskih faktora, nadmorske svisine, ekspozicije terena, tipa zemljišta i primenjene agrotehnike. Malinjaci koji su podignuti na južnim terenima sazrevaju ranije nego na severnim i zapadnim.
      U našim malinogorjima berba počinje sredinom juna meseca i traje do sredine odnosno do kraja jula meseca. Vreme berbe zavisi od stepena zrelosti ploda, načina upotrebe i dužine transporta.
      Stepen zrelosti plodova se utvrđuje na osnovu boje epidermisa, načina odvajanja od cvetne lože, čvrstine ploda i ukusa. Kada se plod lako odvaja od cvetne lože a pri tome ne dolazi do promene oblika i gnječenja znak je da je plod spreman za berbu. Svi sazreli plodovi beru se u jednom turnusu kako ne bi došlo do prezrevanja i kako ne bi omekšali i opali. Ubrani plodovi moraju biti istog stepena zrelosti i čvrstoće i tada u punoj zrelosti imaju najbolji ukus i boju. Ukoliko se plodovi beru pre pune zrelosti onda su kiseli i slabije obojeni a ukoliko su prezreli, gube boju, gnječe se i brzo propadaju.
      Vreme berbe zavisi i od upotrebe plodova pa se plodovi namenjeni za potrošnju u svežem stanju i za zamrzavanje beru dan-dva pre pune zrelosti, a plodovi koji su namenjeni za preradu se beru u punoj zrelosti.
      Organizacija berbe je veoma složen posao i zahteva veliku ažurnost i dosta radne snage jer plodovi maline brzo sazrevaju i postoji potreba za konstatnom berbom. Na berbu maline otpada najveci procenat troškova proizvodnje jer se ona uglavnom obavlja ručno. Takođe je potrebno obezbediti čistu ambalažu i pribor za branje i dobro organizovati transport ubranih plodova.
      Veoma važna stavka pri berbi maline jeste primena dobre higijenske prakse, gde se dobrom higijenom berača i opreme za berbu sprečava pojava zagađenosti plodova bakterijama i crevnim virusima od kojih su najčešće Escherichia coli i Salmonela sp. a od virusa norovirus NoV.
      Pravila ponašanja i mere zaštite treba da obezbede sami vlasnici zasada i to izborom lokacije za podizanje zasada, higijenom ruku berača, higijenom ambalaže, kao i higijenom prevoznih sredstava za transport maline. Svim ovim merama obezbediće se kvalitetani i zdravi plodovi maline.

      Plodovi maline koji su namenjeni za upotrebu u svežem stanju i za izvoz klasiraju se u tri kvalitetne kategorije i to: ekstra kvalitet, kvalitet I, i kvalitet II.
      Pod ekstra kvalitetom podrazumevaju se plodovi koji su po krupnoći, boji i zrelosti ujednačeni, iste sorte, ručno ubrani i bez peteljke. U jednom pakovanju se dozvoljava 5% plodova koji ne ispunjavaju uslove za ovu klasu ali ispunjavaju uslove za nižu klasu.
      Pod klavitetom I podrazumevaju se plodovi koji imaju približno iste osobine kao i plodovi ekstra kvaliteta, samo što se u pakovanju dozvoljava do 10% mase plodova koji ne ispunjavaju uslove za ovu klasu ali ispunjavaju uslove za klasu kvaliteta II.
      Plodovi kvaliteta II moraju biti zdravi, čisti i potpuno zreli, dozvoljeni su izvesni nedostaci u pogledu oblika ploda i u jedinici pakovanja može biti do 20% prezrelih plodova, do 10% mase plodova sa čašicom.

      Srećko Vukašinović, dipl.ing.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.