Zaoravanje strništa je veoma važna agrotehnička mera koju treba obaviti posle žetve,ako je moguće istog dana, jer zemljište još sadrži izvesnu količinu vode. Posle žetve zemljište ostaje bez pokrivača, značajno se povećava isparenje vode i oranice se isušuju. Ukoliko se ne obavi na vreme kasnije zaoravanje ili ljuštenje je otežano ili potpuno onemogućeno. Temperatura površine ogoljene parcele dostiže 60 i više stepeni,što ubrzava gubitak zemljišne vlage.Dnevno sa jednog hektara može da ispari i do deset tona vode. Zaoravanjem se prekida kapilaritet i čuva zemljišna vlaga, unose se u zemljište žetvenii ostataci i počinje proces mineralizacije, pa se u zemljište vraća deo hraniva koji je iznesen kroz prinos. Ovom agrotehničkom merom uništavaju se korovi, provociranju semena korovskih i gajenih biljaka koje će biti uništene osnovnom obradom. Svaraju se uslovi za formiranje mrvičaste strukure što utiče na lakšu i kvalitetniju osnovnu obradu zemljišta za naredni usev. Dubina ljuštenja zavisi od tipa zemljišta, klimatskih i vremenskih prilika, vlažnosti zemljišta i količine žetvenih ostataka i iznosi od 10-15 cm. Posle ljuštenje strništa zemljište bolje upija vodu iz atmosferskih padavina. Prilikom ljuštenja strništa zaorati 7-8 kilograma azota po toni žetvenih ostataka, da ne bi došlo do azotne depresije u zemljištu.
Ne tako mali broj ratara i dalje biljne ostake sa parcela uklanja paljenjem strništa. Spaljivanje slame nanosi veliku štetu oranicama sa dugotrajnim posledicama. Dolazi do gubitka značajne količine organske materije,azota, humusa i do uništavanja korIsne mikroflore u zemljištu, čime se na duži rok narušava biološka ravnoteža i agroekosistem. Spaljivanje slame i drugih biljnih ostataka neopravdano je ne samo sa agronomskog stanovišta, već je i veoma opasno zbog mogućnosti širenja vatre i izazivanje požara širih razmera. Zato je i zakonom zabranjeno i kažnjivo.
Srđan Cvetković,dipl.inž. poljoprivrede
Cvetković Srđan
Cvetković Srđan