Pepelnica vinove loze- Uncinula necator

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #515222
    Jovanović Živorad
    Učesnik

      Pepelnica vinove loze – Uncinula necator

      Bolest vinove loze koja je prvi put opisana u Evropi još u XIX veku.
      Prouzrokovač je fitopatogena gljiva Uncinula necator. Napada cvet, plod, list, zelene izdanke. Ektoparazit je – nalazi se na površini biljnih organa.
      Na cvetovima gljiva razvija sive micelije i uzrokuje sušenje i opadanje cvetova. Bobice mogu biti napadnute od zametanja do promene boje i imaju karakterističan simptom, izgledaju kao posute pepelom. Zaražene neposredno nakon oplodnje zaostaju u rastu, pokožica im je znatno deblja i tvrđa od nezaraženih bobica. A one koje su zaražene u fazi aktivnog rasta pucaju . Ako postoje uslovi (vlažno vreme) razvija se Botrytis i dolazi do truljenja bobica. Na licu zaraženih listova pojavljuje se beličasta prevlaka koja potiče od organa gljive. Listovi se uvijaju i kovrdžaju i suše se. Mladari mogu biti napadnuti sve dok ne odrvene.
      Prezimljava u obliku kleistotecija i micelije između ljuspica zaraženih pupoljaka iz kojih se u proleće razvijaju zaraženi mladari koji imaju skraćene internodije i sitno lišće. Kleistotecije, pucaju i izbacuju askospore koje vrše primarnu infekciju. Iz njih se razvijaju oidije koje ostvaruju sekundarnu infekciju i koje vidimo na površini lista, kao pepeljastu prevlaku. Hrane se tako što u unutrašnjost biljnih organa šalju haustorije (sisaljke) pomoću kojih crpe hranu. U proleće razvoj patogena počinje već na temperaturi iznad 6 ºC, a njen razvoj prestaje iznad 30 ºC. Nema potrebe za kapima vode, dovoljna je relativna vlaga od 30%.
      Postoji bitna razlika u osetljivosti kod različitih sorata vinove loze.
      Hemijska zaštita je neophodna i treba koristiti fungicide različitog mehanizma delovanja.
      Suzbijanje počinje u ranim fazama, kada su lastari dužine 5 – 10 cm jednim od preparata: akt.m. miklobutanil + dinokap (Sabithane u konc. 0,035 %), meptildinokap (Karathane gold u kol. 0,4 – 0,5L/ha). Kasnija tretiranja se, uglavnom, poklapaju sa zaštitom protiv plamenjače. Mogu se upotrebiti fungicidi akt.m.: propikonazol, miklobutanil, tebukonazol, flutriafol, prokvinazid i drugi. Preparate na bazi akt.m. sumpor (Microthiol disperss, Wetsul, Cosavet 80-DF u konc. 0,3 – 0,5 %) dodati u kritičnim fazama i kod poslednjeg tretiranja, zajedno sa bakarnim preparatima.

      Živorad Jovanović, dipl.ing.

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.