Potražnja za organskim proizvodima svakim danom sve je veća na domaćem a pogotovo tržištu Evropske unije. Činjenica je da se u organskoj proizvodnji može postići veći ekonomski uspeh od konvencionalne proizvodnje. Tržišta za organske proizvode su stabilna sa vidnim rastom, uprkos finansijskoj krizi. Ipak, u organskoj proizvodnji neophodna su veća ulaganja neposrednog rada. Prinosi u organskoj proizvodnji biljaka mogu biti 20-40% manji nego u konvencionalnoj proizvodnji, dok je u stočarstvu ova razlika manja. Premije u cenama su neophodne kako bi se kompenzovao pad prinosa. Da bi se postigle dobre cene mnogi organski proizvođači su uključeni u direktni marketing, na primer, prodaja na sopstvenom pragu, odlaženje na pijace ili dostava korpi potrošačima na kućnu adresu. U cilju većeg ekonomskog profita i održivosti, neophodan je multifunkcionalni prisup organskoj proizvodnji.To podrazumeva proizvodnju hrane, kao i usluge edukacije. U započinjanju agrobiznisa u organskoj proizvodnji, efekti organske proizvodnje se ne mogu posmatrati kratkoročno, već je za to potreban duži niz godina. Osnovne principe za razvoj organske poljoprivrede postavila je Međunarodna federacija pokreta za organsku poljoprivredu. Na ovim standardima zasnivaju se regulative EU, kao i Zakon o organskoj proizvodnji i organskim proizvodima Repubike Srbije. Organska poljoprivreda moguća je na celom gazdinstvu, na delu gazdinstva ili na farmi, porodicnom gazdinstvu (eko-farmi) sa usklađenom biljnom i stočarskom proizvodnjom, uravnoteženog energetskog bilansa, i ekološki i hortikulturno uređenog prostora. Razvoj organske proizvodnje kao i drugih oblika održive poljoprivrede zavisi od znanja, od svesti o potrebi očuvanja prirodnih resursa i životne sredine, ali i od ekonomskih činilaca, tržišta kao i podsticajnih sredstava za organsku proizvodnju i za zaštitu životne sredine.
dipl.ing.stočarstva Safet Vesnić
Vesnić Safet
Vesnić Safet