Krompirov moljac – Phthorimaea operculella

  • This topic has 0 odgovora, 1 glas, and was last updated 6 godine ranije by Stajić Mica.
Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #514779
    Stajić Mica
    Učesnik

      Krompirov moljac (Phthorimaea operculella ) je štetočina koja preti našim poljima zasejanim krompirom, a veoma teško ga je iskoreniti..Zato je važno da se proizvođači upoznaju sa ovom ekonomski značajnom štetočinom krompira kako bi mogli pravovremeno i adekvatno da je suzbiju.
      Opis štetočine
      Leptir je smeđe žute boje sa dugim resama na zadnjim krilima koja imaju sjajno ljubičasti preliv. Jaja su biserno bele boje položena uglavnom na naličju lista ili na krtolama u blizini okca. Gusenica, kada se ispili, je belkaste boje, veličine oko 1 mm, a kasnije ako se hrani tkivom lista ili stabla zelenkaste boje, a sivo ljubičaste boje ako se hrani krtolama. Potpuno razvijena gusenica je veličine 12 mm.
      Štetnost
      Glavni domaćin moljca krompira je krompir, ali ova štetočina može da oštećuje i paradajz, plavi paradajz, duvan i korove iz familije pomoćnica Solanaceae ( Datura stramonium, Solanum nigrum).
      Moljac oštećuje cimu krompira, mada veće štete nanosi krtolama krompira. Optimalna temperatura za razvoj štetočine je od 27–35 ºC, ženka polaže 50–200 jaja, a u našim uslovima ima 5–7 generacija.

      Suzbijanje
      Preventivne mere suzbijanja
      SADNJU OBAVLJATI U RASTRESITOM ZEMLJIŠTU UZ OBAVEZNO ZAGRTANJE KRTOLA NA DUBINI 10-15 CM.
      UMERENO NAVODNJAVANJE JER SE SMANJUJE PUCANJE ZEMLJE – KROZ TE PUKOTINE PROLAZI ŽENKA LEPTIRA I POLAŽE JAJA NA KRTOLE
      KRTOLE KROMPIRA NE OSTAVLJATI U POLJU NEGO IH U NAJKRAĆEM VREMENSKOM PERIODU SKLADIŠTITI
      SKLADIŠTITI SAMO ZDRAVE KRTOLE
      KOD MANJIH KOLIČINA USKLADIŠTENOG KROMPIRA MOŽE BITI KORISNO MEŠANJE KRTOLA SA TALKOM, OSUŠENIM PEPELOM, PESKOM I SLAMOM. KAO I DRŽANJE U MAGACINU ZAJEDNO SA BELIM LUKOM, BOSILJKOM I DRUGIM AROMATIČNIM BILJKAMA
      OŠTEĆENE KRTOLE ODLAGATI ZAKOPAVANJEM NA LOKALNOJ DEPONIJI U SARADNJI SA LOKALNOM SAMOUPRAVOM

      Master Mica Stajić, dipl.inž.zaštite bilja

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.