Stajnjak i njegove vrste – Vladica Stefanović

Stajnjak i njegove vrste

Zemljište koje se redovno đubri stajnjakom (bar svake treće godine) lakše se obrađuje,uz smanjenu potrošnju goriva. Zbog relativno niske koncentracije hraniva, u sistemu intenzivne poljoprivredne proizvodnje stajnjak je potrebno kombinovati sa odgovarajućom kolićinom minera lnih đubriva, a na osnovu analize zemljišta i potrebe useva.
Klasičan stajnjak je smesa čvrstih i tečnih ekskremenata domaćih životinja i zmešan sa prostirkom,a više ili manje prerađem radom aerobnih mikroorganizama. Stajnjak se može smatrati humusnim i bakterijskim, odnosno kompleksnim đubrivom pored svih markoelemenata sadrži i mikroelemnte. Stajnjak sadrži aktivne materije kao što je vitaminski B-kompleks.
Dobro spreman stajnjak približno sadrži 35% trajnog humusa.
Hemijski sastav stajnjaka pretežno zavisi od vrste životinja od kojih potiče,jer svaka životinja ne vari hranu jednako i ne uzima jednake količine vode.
Goveđi stajnjak-Ima mnogo vode i teško se zagreva u procesu vrenja. Sadrži sluzave materije koje povećavaju koherentnost čestica. Mikrobiološka aktivnost ove vrste stajnjaka nije intenzivna,i ako svaki gram sadrži milione bakterija. Goveđi stajnjak deluje sporo i naziva se „hladnim“ stajnjakom.
Konjski stajnjak – Sadrži manje vode i ima veliki kapacitet za vazduh. Naziva se „toplim“ stajnjakom, brzo deluje, pa je zato pogodan za hladna i teška zemljišta .Konji slabije usitnjavaju hranu od goveda pa zato u konjskom stajnjaku ima više nesvarene organske materije koja dobro dođe bakterijama za hranu. Zbog većeg sadržaja mikroflore i više nesvarene organske materije procesi razlaganja su intenzivniji nego u goveđem stajnjaku.
Ovčiji stajnjak – Ima povoljna fizička svojstva i povoljan kapacitet za vazduh. Odlikuje se relativno veliki sadržajem azota, vode sadrži manje u poređenju sa stajnjakom drugih domaćih životinja. Mikroflorom je bogatiji od ostalih vrsta pa je zato i vredniji.
Svinjski stajnjak – Ima dosta povoljnu strukturu koja zavisi od načina ishrana svinja.Pretežna ishrana kabastom krmom (struktura loša), to je hladan stajnjak, sporo se mineralizuje i male biološke aktivnosti pa se preporučuje pre svega za lakša zemljišta.
Stajnjak peradi – Bogatiji je hranivima nego stajnjak od stoke i spada u koncentrovana đubriva. Najbogatije u hranivima je đubrivo kokoši.
Stefanović Vladica dipl.ing.
PSSS Negotin