ANTRAKNOZA ZELENE SALATE

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #514763
    Ćalić Radmila
    Učesnik

      ANTRAKNOZA ZELENE SALATE
      Salata je veoma značajna povrtarska biljka, koja se podjednako dobro gaji na otvorenom i zatvorenom prostoru. U poslednje vreme se sve više gaji u plastenicima jer takvim načinom proizvodnje, ranije stiže za tržište. Zbog kratke vegetacije, često se ne poštuje plodored, pa se salata, kao i ostale biljke kratke vegetacije, gaje na istom mestu celu sezonu. Iz tog razloga, dolazi do česte pojave biljnih bolesti, a jedna od njih je antraknoza salate.
      Bolest se brzo širi, tako da je danas veoma teško naći salatu bez te bolesti. Rupičavost lista, šupljikavost lista, prstenasta pegavost ili rđa salate, sve su to nazivi jedne bolesti. Izaziva je gljiva Microdochium panatonianum.
      Simptomi su propadanje donjeg lista, koji moraju da se uklanjaju pre iznošenja salate na tržište, čime glavice salate postaju sitnije i slabije se prodaju na tržištu.
      Prvi znaci antraknoze su sitne mrke vodenaste pege na donjem lišću. Pege se vremenom uvećavaju, stvaraju prstenastu pegu čiji centar ispada i lišče postaje šupljikasto. Na centralnom nervu, se pojavljuju duguljaste ulegnute tamne pege, koje otpadaju. Jak napad ove gljive može da bude razlog slabog formiranja glavice salate, čak toliko da one budu neupotrebljive.
      Gljiva se održava u zaraženim ostatcima biljaka u zemljištu, odakle napada sledeću generaciju salate. U vlažnim uslovima , a pogotovo pri navodnjavanju veštačkom kišom, gljiva se veoma lako i brzo širi. Pored vode, gljivu lako prenosi vetar, oruđe za rad u plastenicima, čovek (odeća i obuća). Retko se prenosi semenom. a plodored je obavezna mera borbe. Salata na zaraženo mesto se ne sme vratiti minimalno tri godine. U međuvemenu je najbolje gajiti ratarske kulture, koje ne napada ova gljiva. Optimalna temperatura za zarazu je 20-22 stepena celzijusa. Zaraza može da nastupi i u rasponu od 5 do 3o stepeni. Spore mogu da klijaju i da zaraze u razmaku od 2-4 sata.
      Preventivna mera bi bilo uništavanje svih korovskih srodnika salate u blizini njenog gajenja, ne okopavati je, niti obavljati druge agrotehničke operacije, dezinfekcija zemljišta i primena fungicida sa kratkom karencom u toku vegetacije.

      Radmila Ćalić dil. ing. savetodavac zaštite bilja
      PSSS”Poljosavet”Loznica

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.