Suzbijanje lišajeva i algi u travnjacima – Dušan Stojanović

Lišajevi u travnjacima

Lišajevi nisu jedan organizam, nego prisna zajednica dva ili više organizama, od kojih je jedan
gljiva, a ostali su alge ili cijanobakterije. Alga fotosintezom proizvodi hranljive materije, dok gljiva
gradi telo lišaja, koje štiti algu. Lišaj uzima iz vazduha vlagu i druge hranljive materije poput azota,
i za život su mu dovoljni vazduh, sunce i kiša. Osim toga, može mirujući da preživi dug period u
suvom stanju. Lišaji obavljaju fotosintezu i rastu samo kad su vlažni, pa je njihov rast vrlo spor. Zbog
svega ovoga dobro preživljavaju na travnjacima, izuzetno nepovoljnih staništa poput kamenjara
ili tundri. Pošto zavise od kvaliteta vazduha, mnoge vrste lišaja su važni pokazatelji njegovog
kvaliteta – oni su bioindikatori. Lišajevi su mrke kožaste pokrivke (listovi) nalik na tanjir. Kao i
mahovine, simptomi su loših uslova za rast i razvoj trava. Loša drenaža, velika zasenjenost,
nedostatak hraniva, sve su to uobičajeni razlozi za pojavu lišajeva.
Suzbijanje lišajeva je veoma jednostavno. Oni se veoma brzo uništavaju travnjačkim
peskom za mahovine (pesak sa živinim hloridom) u količini od 120-135 g/m2 (,,velvas” pesak).
Ponovna pojava lišajeva može da se spreči poboljšanjem uslova za rast i razvoj trava. Aeracija
zemljišta bodenjem, čepovanjem i primena kompleksnih đubriva za travnjake su presudne
preventivne mere zaštite od pojave lišajeva na travnjaku.

Alge u travnjacima

Crni mulj često pokriva površinu vodom potopljenog busena, što se obično javlja na slivu
ispod drveća. Alge su sićušne, jednoćelijske, končaste zelene biljke koje sadrže hlorofil. Mogu
da obrazuju gustu, tanku, zelenu skramu preko površine zemljišta do te mere da su aeracija
zemljišta, kretanje vode i rast izdanaka trava u znatnoj meri oslabljeni. Plavo-zelene alge su
najčešća vrsta na travnjacima. Crni mulj često pokriva površinu vodom potopljenog busena,
što se obično javlja na slivu ispod drveća. Spore se brzo rasprostiru putem vetra i kiše. Alge
nisu paraziti. Ukoliko skrama od algi odumre, obrazuje se čvrsta kora nalik na pergament, koja
može da puca i da se ljušti i da prekriva izdanke trava.
Uzrok. Alge se češće sreću na delovima travnjaka koji su u senci. Dakle, delovima travnjaka
koji se nalaze ispod nekog stabla, u senci nekog zida ili nekoga drugog objekta. Uslovi koji
pogoduju razviću algi obuhvataju mokru, saturisanu površinu zemljišta, visoku plodnost
zemljišta i dosta svetlosti. Slab i proređen pokrivač, takođe, povoljno deluje na razviće algi.
Kontrola algi. Kao prvo treba utvrditi prvobitni uzrok rasta algi i ukloniti ga. To bi moglo
da podrazumeva poboljšanje ocednosti putem pravilnog projektovanja površine, uz
postavljanje drenaže u depresijama. Pomaže i obrada zemljišta čepiranjem ili ljušćenjem.
Povećanje kretanja vazduha preko površine olakšava sušenje. Setvom prilagođenih
travnjačkih vrsta snažnog porasta slabi rast algi putem zasenjenosti. Mulj kojeg čini bezbroj
biljčica mikroskopske veličine, poznate kao modrozelene alge, mogu biti uklonjene
tretiranjem zahvaćenog terena peskom za travnjake, u količini od 120-135 g/m2. Bakar-sulfat,
u obliku razblaženog rastvora suzbija alge. Skrama može da se ukloni čupanjem. Primena
gašenog kreča u tom trenutku deluje nepovoljno na budući razvoj algi i takođe poboljšava
povoljne uslove za rast travnjačkih vrsta.
Da bi se sprečio ponovni povratak algi, treba značajno poboljšati drenažu bodenjem ili, u
ekstremnim slučajevima, postavljanjem kanala za odvod suvišne vode. Gola mesta mogu
ponovo da se zaseju ili ponovo busenuju.

Mast. inž. polj. za zaštitu bilja Dušan Stojanović