Mogućnosti planinskog područja u proizvodnji hrane – Dragan Kolčić

Mogućnosti planinskog područja u proizvodnji hrane

U razvoju i povećanju poljoprivredne proizvodnje planinskog područja mora se imati u vidu tražnja, odnosno mogući plasmani poljoprivrednih roizvoda.
Ukupna tražnja je određena tražnjom, odnosno naturalnom potrošnjom u okviru poljoprivrednih domaćinstava unutar planinskog područja, mogućnstima plasmana na tržište planinkog područja i na tržišta van planinskog područja, kao i mogućnostima plasmana na inostrana tržišta.
Ukupna tražnja unutar planinskog područja određena je veličinom ukupnog dohoka stanovništva, kao i brojem stanovnika, odnosno potrošača na tom području.
Mogućnosti poljoprivredne proizvodnje daleko su veće od trenutno postojećeg stanja. U jednom planinskom radu sa odgovarajućim merama agragrne politike mogu se obezbediti mnogo veće količine prehrambenih proizvoda.
Ukupna tražnja unutar planinskog područja određena je veličinom ukupnog dohotka stanovništva. Kao i brojem stanovnika, odnosno potrošača.
Kod razmatranja mesta i uloge tržišta u razvoju poljoprivredne proizvodnje važna je činjenica sa je naturalna potrošnja domaćinstava na dostignutom nivou dohotka uglavnom zadovoljena postojećom proizvodnjom.
Osnovna proizvodna orijentacija poljoprivrede planinskog područja treba da bude plasman poljoprivrednih proizvodna na tržište planinskog područja.
U programu razvoja poljoprivrede planinskog područja trebalo bi ići na proizvodnje za koje postoje prednosti i za koje se može obezbediti realizacija na tržištu kako planinskog tako i van planinskog područja u zemlji i inostranstvu.
Važno je i pitanje povećanja dohotka poljoprivrednih proizvođača sa planinskih područja koje se odnosi a migracije poljoprivrednog stanovništva i dalje smanjivanje agrarne naseljenosti i migracija iz sela u grad.
Dalje smanjivanje poljoprivrednog stanovništva otvara mogućnost nepoljoprivrednih aktivnosti na selu, poput seoskog turizma i razvoja male privrede.
U biljnoj proizvodnji značajna je proizvodnja pšenice i kukuruza, ječma, ovsa, krompira, psulja, kao i voćnih kultura.

Dragan Kolčić,
dipl.inž.poljoprivrede AE