Badem – nepravedno zapostavljena vrsta voćaka

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #514283
    Milosavljević Biljana
    Učesnik

      Badem je jedna od najstarijih jezgrastih voćaka koja je uvedena u kulturu – pre 2000 godina.Veoma je dugovečan ( do 150 godina), dobro podnosi sušu, a osetljiv je na visoku relativnu vlažnost vazduha..
      Jezgra badema imaju visoku hranljivu i dijetetsku vrednost. Sadrži 50 – 65% ulja, od čega 99,5 % čine nezasićene masne kiseline., 21 % belančevina, 7 % šećera, 3 % celuloze, 2 % mineralnih supstanci. Bogat je vitaminom E idr. antioksidansima. Klinička ispitivanja potvrdila su: svakodnevna konzumacija sirovog badema povećava nivo ” dobrih bakterija ” u digestivnom traktu, smanjuje nivo lošeg holesterola i pojavu kardiovaskularnih oboljenja.
      Badem može u toku zomskog mirovanja da podnese kraći period sa temperaturama od – 30 stepena Celzijusa, pa se gaji i u zemljama sa hladnijom klimom.
      Badem cveta pre listanja.. Vreme cvetanja badema zavisi od sorte, podloge geografske širine, nadmorske visine, temperature, vlažnosti u toku zime i proleća, i prosečno traje 5-25 dana. Cvetanje badema počinje već pri temperaturi od 8-10 stepeni, u vreme kada je aktivnost medonosne pčele umanjena i da bi se osigurala dobra oplodnja preporučuje se unošenje bumbara i solitarnih pčela u zasad.
      Veliki broj sorti badema je samobesplodan, a među pojedinim sortama utvrđena je intersterilnost, o čemu treba voditi računa pri izboru sorti za gajenje.. Manji broj sorti kao što su Troito, Tuono, Supernova, Filipočeo, samooplodan je ili delimično samooplodan, ali se zbog bolje oplodnje preporučuje gajenje više sorti u zasadu koje cvetaju istovremeno.
      Plantažna prizvodnja badema u Srbiji ne postoji, svodi se samo na okućnice. Zbog kratkog biološkog mirovanja, badem često strada od poznog prolećnog mraza, a stepen oštećenja zavisi od faze u kojoj se cvetovi nalaze, visine mraza i njegovog trajanja.
      Prirodnih populacija badema u Srbiji ima veoma malo, ali bi one mogle biti od značaja za odabiranje genotipova badema prilagodjenih uslovima sredine u našoj zemlji. Jedan od ciljeva oplemenjivanja badema jeste upravo stvaranje sorte koje mogu da prošire područje gajenja badema.
      Plod badema ima veliku upotrebnu vrednost. Preduslovi za uspešno gajenje ove jezgraste voćke jesu dobar izbor lokacije zasada, pravilan izbor sorti i puna agrotehnika.

      Biljana Milosavljević
      Dipl. inž. voćarstva i vinogradarstva
      PSSS Kragujevac

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.