U zimskom periodu zbog dubokog snega i nedostatka hrane, mlade voćke su izložene napadu glodara i divljači. Zečevi najčešće glođu koru mladih voćaka i drugog drveća, već rano u jesen, nakon opadanja lišća, a naročito nakon što padne sneg i nestane druge hrane. Voluharice su puno opasnije jer izgrizaju i deblo i korjenje u zemlji. Suzbijanje voluharica vrši se pomoću zatrovanih mamaca. Visoka divljač, srne i jeleni grizu mlade grančice i hrane se njima. Mlade voćke i sadnice voćaka i šumskog drveća mogu se zaštititi od napada divljači mehanički postavljanjem ograde od žičanog pletiva ili omotavanjem pojedinih stabala (slamom, kukuruzovinom, plastičnom folijom ). Mlade voćke i sadnice voćaka od napada dvljači mogu se takode zaštititi i hemijskim putem – repelentna sredstva, koja se koriste za odbijanje divljači) i to: prskanjem i premazivanjem. Vreme primene preparata je u jesen, nakon opadanja lišća, a svakako pre nego što padne sneg. Premazivanje stabala treba vršiti po lepom i suvom vremenu, kako bi se sredstvo na biljci osušilo i ostalo u dovoljnoj kolicini. Nakon premazivanja stabala poželjno je da ne padne kiša oko 5 sati. Obicno se mlade voćke zaštićuju do 1 m visine, ali u područjima gde padaju duboki snegovi, premazivanje može biti i više od 1 m visine, u tom slucaju treba premazati i najniže grane. Mlade voćke takodje mogu i da se isprskaju. Prskaju se veći zasadi, nakon opadanja lišća u poznu jesen ili ranu zimu. Za prskanje se koristi preparat na bazi ribljeg ulja. Prskanje se izvodi na temperaturi iznad 10°C. Po mirnom i tihom vremenu i bez padavina. Ovako nanet preparat odbija divljač čak do 80 dana. Najsigurnija odbrana od zečeva a i od druge vrste divljači je ograda pri čemu je potrebno ponekad i nagrnuti zemlju da bi se sprečilo provlačenje ispod ograde. Drugi način je obaviti stabla voća nekim materijalom. Krečenje stabla takođe pored mnogo drugih pozitivnih svojstava ima takođe ulogu da spreči zečeve da nagrizaju koru.
Ljubiša Đorđević dipl.inž.
Đorđević Ljubiša
Đorđević Ljubiša