Solitarne pčele

Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • #513258
    Panajotović Zoran
    Učesnik

      Da bi voćke donele plod one moraju da budu oprašene. Neke voćne vrste ne mogu same sebe da opraše pa zato moraju biti oprašene polenom druge vrste da bi dale plod. Ulogu oprašivača u prirodi imaju pčele, ose, leptiri, bumbari itd. Jedne od njih su i solitarne pčele (Osmia rufa i O. cornuta.) koje za razliku od medonosnih pčela ne žive u košnicama, nemaju maticu, niti radilice, već sve rade same.
      One se nalaze svuda oko nas ali ih ne primećujemo, miroljubljive su i ne ubadaju. Javljaju se rano u proleće. Solitarne pčele se gnezde u šupljinama barske trske, pukotinama starog drveća, zidovima nemalterisanih kuća itd.

      U proleće se javljaju s prvim cvetovima, prvo mužjaci pa zatim ženke, a aktivne su već pri dnevnoj temperaturi od 5°C, kada medonosne pčele ne lete. Mužjak ove pčele je sitniji od ženke, glava i grudi su im crni, trbušni deo smeđe-žut, a celo telo im je pokriveno gustim dlačicama. Pomoću dlačica one skupljaju polen i prenose ga s cveta na cvet, a zatim u gnezdo, gde spremaju hranu za svoje potomstvo. Solitarne pčele prvo očiste gnezdo a zatim na dnu naprave pregradu od blata, gde zatim unose polen i na to polože jaja i ponovo zatvore blatom. Ženka u toku 10-12 nedelja položi jaja i ugine.
      Učinak solitarnih pčela se može videti kroz podatak da je za oprašivanje 1 ha voćnjaka potrebno 500 ženki solitarnih pčela naspram 3 košnice sa 60 000 radilica. To bi značilo da jedna solitarna pčela opraši koliko 120 medonosnih pčela zajedno. Zbog svega ovoga u blizini voćnjaka je dobro postaviti natkrivena staništa od drveta, sa barskom trskom, zemljom, peskom i vodom ili gotove kupljene kućice.

      Zoran Panajotović,dipl.ing.zaštite bilja

    Gledanje 1 članka (od 1 ukupno)
    • Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.