Žetveni ostaci

Nakon žetve/berbe ratarskih kultura kao sporedni proizvodi ostaju korenovi i nadzemni žetveni ostaci.
Načini iskorišćavanja žetvenih ostataka:
-kao stočna hrana
-sirovina za dobijanje celuloze, papira, iverice
-prostirka u stočarstvu
-neposredno uključivanje u procesu korišćenja organske materije zaoravanjem u zemljište
-briketiranje nadzemnih biljnih ostataka
Ako se sporedni proizvodi ratarskih kultura ne odnose sa njive i ne koriste u stočarstvu ili na dr. pomenute načine, predstavljaju stvarni “višak” proizvoda na njivi kojih se treba na neki način rešiti i osloboditi površinu za blagovremenu obradu zemljišta za naredni usev.
Mogućnosti su brojne ali se poljoprivredni proizvođači uglavnom odlučuju za spaljivanje. Spaljivanje biljnih ostataka dovodi do: potpunog gubitka organske materije i azota, uništavanja korisne mikroflore i faune zemljišta ,ugrožavanja divljači ,zagađivanja okoline i opasnosti zbog mogućnosti nekontrolisanog širenja požara.
Prednosti zaoravanja žetvenih ostataka:
biljni ostaci se uključuju u proces kruženja organske materije u zemljištu ,stimulira se biološka aktivnost zemljišta, pozitivan uticaj na strukturu, vodno-vazdušne i toplotne osobine zemljišta ,na teškom zemljištu organski ostaci poboljšavaju internu dreniranost u sloju u koji su uneti , smanjenje pojave biljnih bolesti i štetočina
Pre zaoravanja, biljne ostatke treba isitniti radi lakšeg i ravnomernijeg unošenja u zemljište
Dubina zaoravanja mora biti podešena prema količini organske mase koja treba da se zaore. Slama i sl. ostaci (do 20 cm dubine), za zaoravanje kukuruzovine (25-30 cm).

Violeta Veličković dipl.ing.