ĐUBRIVA U ORGANSKOJ PROIZVODNJI

[left]

Osnovni cilj organskog gazdinstva je samoodrživost. Veoma je značajno da uravnoteženi odnos biljne i stočarske proizvodnje obezbedi dovoljno hrane za ishranu domaćih životinja, odnosno da stočarstvo obezbedi potrebnu količinu organskog djubriva. U proseku za 1 ha biljne proizvodnje potrebno su jedno do dva uslovna grla krupne stoke – jedno grlo godišnje proizvede oko 10 tona stajnjaka. Đubrenje u organskoj proizvodnji mora se vršiti u skladu sa plodnošću zemljišta i vrstom organske proizvodnje Po pravilu, đubriva bi trebalo da potiču iz sopstvenog gazdinstva. Samo tako je moguće raspolagati sa dovoljno sertifikovanog đubriva za proizvodnju i dovoljno hrane za ishranu stoke.Organska đubriva su nezamjenjiva kada je u pitanju poboljšanje fizičkih, hemijskih i bioloških osobina zemljišta.Kvalitet stajnjaka zavisi od vrste domaće životinje, prostirke i zgorelosti (starosti) đubriva.Konjski i ovčiji stajnjak pogodniji su za teža i hladna zemljišta, imaju više suve materije pa su toplija đubriva i bogatija su sa N, P i K; a goveđi i svinjski stajnjak imaju više vode, hladniji su i kiseliji, pa se sporije razlažu i pogodniji su za laka, peskovita zemljišta.Stajnjak treba skladištiti na propisano uređenom skladištu, u skladu sa pravilnicima o organskoj poljoprivredi u cilju sprečavanja zagađenja vode direktnim izlivanjem, oticanjem i infiltracijom u zemljište. Kapacitet skladišta za stajnjak trebalo bi da bude dovoljan za skladištenje stajnjaka za period duži od jedne godine.Značajna je primena i zelenišnog đubriva, a za te namene koriste se biljke koje mogu da u relativno kratkom vremenskom periodu obrazuju mnogo organske mase, da mogu da usvajaju i teže pristupačna hraniva, da zahvaljujući dubokom korenu usvajaju hraniva iz tih slojeva zemljišta i premeštaju u oranični sloj, da fiksiraju azot iz atmosfere, jer na taj način obogaćuju zemljište azotom. To su: razne vrste detelina i lupina, grašak, grahorice, i neleguminozne biljke kao što su: uljana repica suncokret, raž, ovas, ječam, slačica, facelija, engleski i francuski ljulj.Kao đubriva u organskoj proizvodnji koristi se kompost, treset, piljevina, melasa,sirovi fosfati, Tomasov fosfat, koštano brašno, a dozvoljena je primena nekih đubriva mineralnog porekla kao što su pepeo i kameno brašno. Koriste se i biljna đubriva-ekstrakti koprive, gaveza ili mešavine biljaka. Pored navedenih đubriva veoma je značajna upotreba i mikrobioloških đubriva koja se nalaze na listi dozvoljenih preparata u organskoj proizvodnji.

Srđan Cvetković,dipl.ing.poljoprivrede