Značaj uvođenja krmnog bilja na poljop. gazdinstvima - Dipl. ing. Gordana Rehak

Više
15 jan 2019 10:36 #35720 od Rehak Gordana
Rehak Gordana je napravio novu temu: Značaj uvođenja krmnog bilja na poljop. gazdinstvima - Dipl. ing. Gordana Rehak
ZNAČAJ UVOĐENJA KRMNOG BILJA NA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA

Poljoprivrednici koji se bave stočarskom proizvodnjom na svojim gazdinstvima bi pored ratarskih kultura i lucerke kao standardne krmne biljke, trebalo da se uz dobar plan upotrebe parcela i potreba za stočnom hranom, pozabave i uvođenjem drugih veoma važnih krmnih biljaka visoke hranljive vrednosti koja bi upotpunila ukupnu biljnu proizvodnju za stočnu ishranu. Način na koji se iskorišćavaju krmne kulture (lucerka, crvena detelina, stočni grašak, grahorica, krmni sirak i sudanska trava) su uglavnom zelena krma, seno, senaža i silaža, osim graška koji se koristi za proizvodnju zrna.
Osim direktne koristi koje pružaju krmne biljke za proizvodnju stočne hrane, uključivanjem krmnog bilja u strukturu setve, smanjuje se ili u potpunosti može izostaviti upotreba mineralnih đubriva i pesticida kroz plodored i plodosmenu, zelenišno đubrivo, i ostacima azota u zemljištu. Ovakvim pravilnim korišćenjem krmnih biljaka, povećava se efikasnost iskorišćavanja zemljišta i mehanizacije, značajno pomažu u stočarskoj proizvodnji, a pored toga što imaju brzi porast, doprinose širenju i zauzimanju značajnog mesta u obezbeđivanju sirovine za proizvodnju bioenergije.
Ipak, intenzitet iskorišćavanja krmnih biljaka direktno zavisi od načina setve i nege, odnosno pravilne agrotehnike koja podrazumeva zadovoljavanje optimalnih uslova za njihovo gajenje. Svakako, i ove biljne vrste imaju različite zahteve za svoje razviće, pa će poljoprivrednici moći planski koristiti svoje parcele u zavisnosti od količine plodnosti čime će vršiti i popravku pojedinih svojih parcela. Kada govorimo o različitim uslovi zemljišta kao npr. kiselost zemljišta, različitim tipovima zemljišta koji se razlikuju po sastavu i plodnosti, klimatskim uslovima, mogućnostima navodnjavanja, kao i otpornosti na štetočine i bolesti, možemo u mnogome doprineti da se poljoprivrednici prilikom odabira različitih sorti odluče za one koje na njihovom gazdinstvu najviše odgovaraju i po sastavu i po kvalitetu krme koja se ogleda u njihovom procentu hranljivih materija, ali i po vremenu i načinu korišćenja.
Izvor: Dipl. ing. Gordana Rehak PSSS Šabac

Molimo vas Prijava ili Napravite nalog da se pridružite konverzaciji.

Vreme kreiranja strane: 0.525 sekundi